data-nosnippet>
Upravo zbog ucjenjivačkog stava, prije svega predsjednika HDZ-a BiH Dragana Čovića, koji je u tome najradikalniji i takav pristup prenosi na delegate i institucije BiH, izgubljen je značajan period u proteklih godinu do godinu i po dana.
Ovo je u razgovoru za „Slobodnu Bosnu“ izjavio Želimir Nešković, delegat srpskog naroda u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH.
Prema njegovim riječima, najnoviji primjer takvog stava ispoljio se prilikom uvrštavanja Prijedloga zakona o regulatoru, prenosu i tržištu električne energije u BiH na posljednju sjednicu Doma naroda PS BiH. To je rezultiralo pokušajima opstrukcija, a kod zamjenika predsjedavajućeg Doma naroda Dragana Čovića i otvorenim bijesom, uz poruke da se „svi grdno varaju ukoliko misle da će sjedište vezano za električnu energiju iz Mostara prebaciti u Brčko“.
Nešković ističe da razlog njegovog napuštanja sjednice nije bio sam prijedlog zakona, već odnos predsjedavajućeg.
„Nije mene to ponukalo da napustim sjednicu Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH. Napustio sam sjednicu Doma naroda jer me predsjedavajući Doma naroda Kemal Ademović ponižavao i kao čovjeka i kao delegata.“
Dodaje da je riječ o obrascu ponašanja koji se stalno ponavlja.
„Bio je to jasan, tvrd, radikalan stav Dragana Čovića i HDZ-a BiH koji se ponavlja. Od kada sam delegat u Domu naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, nagledao sam se takvih stavova Dragana Čovića.“
Nešković navodi da takav pristup smatra legitimnim, iako ne i pregovarački poželjnim.
„Prihvatio sam to kao nešto što je legitimno. Doduše, nije pregovarački to nešto što se preporučuje, ali je legitimno.“
Smatra da radikalni stavovi ne vode ka dogovoru, ali da će se u konačnici pokazati ko je bio u pravu.
„Ne znamo u kom će pravcu otići takav radikalan stav, jer kao takav ne dovodi do dogovora. Ali, da se razumijemo. U krajnjoj liniji, kada se obezbijede uslovi da se glasa o tom zakonu, vidjet ćemo da li će Dragan Čović biti u pravu ili neće.“
Podsjetio je i da je, kako kaže, praksa ucjena bila prisutna i ranije.
„Čović je takvu praksu, ucjena, sprovodio i u prethodnom periodu“, istakao je Nešković, naglašavajući da se to jasno manifestovalo kroz rad Doma naroda PS BiH.
Prema njegovim riječima, problemi su počeli u trenutku kada je Kemal Ademović preuzeo predsjedavanje Domom naroda.
„U momentu kada je Kemal Ademović preuzeo predsjedavanje Domom naroda Parlamentarne skupštine BiH, čovjek nije mogao da obezbijedi zasjedanje, odnosno niti jedno održavanje sjednice, jer mu nisu htjeli da prisustvuju delegati iz HDZ-a BiH i SNSD-a.“
Kako tvrdi, kvorum je obaran sve dok Ademović nije bio primoran da sjedne sa predstavnicima tih stranaka i dogovori dnevni red po njihovim zahtjevima.
„Obarali su mu kvorum sve dok ga nisu natjerali da on sjedne sa njima i da dogovori dnevni red sjednice da bude onakav kakav oni žele.“
Nešković smatra da je Ademović, nakon postignutog dogovora, pokušao da ga ispoštuje, ali da je morao pokazati više fleksibilnosti prema delegatima koji u tom dogovoru nisu učestvovali.
„Čovjek je trebao samo da vrati tu normu u okvir Poslovnika“, naglasio je Nešković.
Govoreći o budućnosti, ocjenjuje da će Čović nastaviti sa tvrdim i, kako kaže, „ucjenjivačkim“ stavovima i u narednom periodu.
„Neće me iznenaditi da takav stav nastavi da ima i dalje, u narednoj kalendarskoj godini, odnosno u posljednjoj godini ovog mandata Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH.“
Posebno je upozorio na posljedice neusvajanja zakona o regulatoru električne energije, navodeći da BiH od 1. januara ulazi u režim CBAM poreza na tzv. prljavu energiju.
„Mi ćemo od 1. januara imati uveden CBAM porez na prljavu energiju, gdje će naši privrednici, kako iz FBiH tako i iz RS-a, ali i iz privatnog sektora, snositi ozbiljne posljedice.“
Istakao je da će to posebno pogoditi energetski i industrijski sektor, smanjiti konkurentnost na evropskom tržištu i dovesti do dodatnih troškova i rasta cijena.
„Bit ćemo pod sankcijama Evropske unije. Na taj način svi ovi privrednici više neće biti konkurentni na evropskom tržištu. To će dovesti do dodatnih problema na tržištu na nivou BiH, do porasta cijena. Imat ćemo probleme.“
Nešković zaključuje da je vrijeme dodatno izgubljeno zbog praznika, ulaska u izbornu godinu i sporog rada institucija.
„Mi nemamo prostora. Doći ćemo u situaciju da taj regulator ima problem i dok mu se skinu sankcije, to se neće riješiti do 2027. godine.“
Dodaje da je ista situacija i sa evropskim zakonima, uključujući VSTV BiH, Sud BiH i pitanje glavnog pregovarača sa EU.
„Mi smo ove evropske zakone mogli da riješimo krajem prošle godine. Ali, to se nije desilo. Sada se postavlja pitanje da li ćemo to uopšte završiti u 2026. godini“, zaključio je Nešković.