data-nosnippet>
Dok cijene nafte na svjetskim tržištima rastu, Bosna i Hercegovina i dalje čeka gotovo milijardu eura iz evropskog Plana rasta za Zapadni Balkan. Prema ocjenama političara i analitičara, glavni problem nije u Evropskoj uniji, već u unutrašnjim političkim blokadama i sporom provođenju reformi.
Za Bosnu i Hercegovinu je kroz ovaj program predviđeno 976,6 miliona eura, ali pod uslovom da država provede reformske mjere koje su vlasti same definisale kao ključne za napredak na evropskom putu. Međutim, realizacija tih reformi ide sporo, a u ovom trenutku potrebno je definisati pravni okvir za korištenje sredstava, kao i način njihovog povlačenja i vraćanja zajmova.
Ministar komunikacija i prometa BiH Edin Forto smatra da političke blokade stoje iza trenutnog zastoja.
„Postoji dogovor HDZ-a i SNSD-a da se ništa ne radi do izbora. Oni vam to nikada neće reći, ali kako drugačije objasniti ponašanje u kojem smo četiri mjeseca čekali da neko nešto potpiše pa da nam nešto odobri EU“, rekao je Forto.
S druge strane, predsjedavajuća Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Borjana Krišto odbacuje takve tvrdnje i ističe da se Forto bavi političkom kampanjom.
„Ja želim podsjetiti ministra Fortu da umjesto da priča i koristi ovo kao političku govornicu – ja znam da je njemu počela predizborna kampanja – ja se bavim odgovornim poslom“, kazala je Krišto.
Ipak, izazovi nisu prisutni samo na nivou izvršne vlasti. Kako podsjeća BHRT, provođenje Reformske agende zahtijeva i usvajanje izmjena zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću Bosne i Hercegovine te o Sudu Bosne i Hercegovine, što mora proći parlamentarnu proceduru.
Ministar finansija BiH Srđan Amidžić smatra da su očekivanja bila prevelika.
„Mi smo imali obećanje Forte da će, kada BiH usvoji Reformsku agendu, dobiti milijardu eura. To se nije desilo“, naveo je Amidžić.
S druge strane, predsjedavajući Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Kemal Ademović upozorava da se ova institucija već mjesecima suočava s političkim blokadama.
„Kvorum uskraćuju u zadnjih 11–12 mjeseci, naizmjenično HDZ i SNSD“, rekao je Ademović.
Njegovu ocjenu odbacuje zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Nikola Špirić, koji tvrdi da je problem u načinu odlučivanja.
„Većina Bošnjaka želi da većinu u Hrvata i Srba pretvori u publiku, a ne u faktor odlučivanja“, kazao je Špirić.
Zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Dragan Čović ističe da bi pitanje Plana rasta trebalo ostati na dnevnom redu sve dok se ne pronađe rješenje.
„Nek mi neko objasni kome je u interesu da ne povučemo taj novac. Kad je u pitanju segment Plana rasta, siguran sam da će predsjedavajuća Krišto to i na sljedeću sjednicu stavljati“, rekao je Čović.
Činjenica da je 2026. izborna godina dodatno komplikuje političke odnose i smanjuje šanse za brže donošenje odluka. Zbog toga sve više analitičara upozorava da bi Bosna i Hercegovina mogla izgubiti dragocjeno vrijeme za povlačenje sredstava koja su važna za ekonomski razvoj i provođenje reformi.