Cijene nafte snažno su porasle i prošle sedmice, drugu sedmicu zaredom, ponajviše zbog napetosti na Bliskom istoku i poteškoća u izvozu kroz Hormuški tjesnac. U dvije sedmice od početka sukoba između SAD-a, Izraela i Irana cijene su porasle za više od 40 posto.
Na londonskom tržištu cijena barela prošle sedmice porasla je oko 10 posto, na 103,14 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio oko 8 posto, na 98,70 dolara.
Tako je nastavljen snažan rast cijena ‘crnog zlata’, koje su od početka napada SAD-a i Izraela na Iran prije dvije sedmice skočile više od 40 posto.
Na početku prošle sedmice cijene su se približile i granici od 120 dolara po barelu, ali su se kasnije ipak spustile s tih nivoa.
Poskupljenje je povezano s pogoršanjem sigurnosne situacije na Bliskom istoku. Premda je predsjednik SAD-a Donald Trump proglasio pobjedu, Iran i dalje napada susjedne zemlje i ne dozvoljava izvoz nafte kroz Hormuški tjesnac, kroz koji inače dnevno prolazi oko 20 miliona barela ili oko 20 posto globalne potrošnje nafte.
Međunarodna agencija za energiju (IEA) poručila je da se radi o najvećem poremećaju opskrbe u povijesti i odlučila da će njezine članice koordinirano na tržište plasirati 400 miliona barela nafte iz strateških rezervi.
Zahvaljujući toj odluci cijene nafte donekle su se stabilizirale, ali se i dalje nalaze na povišenim razinama.
Najviše zbog krize na Bliskom istoku, cijene nafte porasle su od početka godine više od 70 posto, nakon što su prošle godine pale oko 20 posto.