data-nosnippet>
Bliski istok gori, cijene energenata rastu, a Bosnu i Hercegovinu zapljuskuje novi hladan tuš. Kako je mogućnost privremenog ukidanja ili smanjenja akciza na naftne derivate postala pitanje prenosa nadležnosti? Ko se bavi populizmom optužujući druge, a ko zaista mari za građane koji zabrinuto iščekuju novi talas poskupljenja?
Da li zeleno svjetlo u jednom domu može značiti prolaz i u drugom ili će crveno i dalje ostati upaljeno? Gosti emisije Plenum FTV bili su Saša Magazinović, Želimir Nešković i Faruk Hadžić.
Magazinović: Akcize smanjiti hitno, gorivo poskupjelo 72 feninga
Zastupnik u Predstavničkom domu Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine Saša Magazinović ističe da je rast cijena goriva pokazao koliko je važno da država može brzo reagovati.
„U trenutku kada je zakon predložen, gorivo je bilo 2,43 KM. Osam dana poslije skuplje za 56 feninga, a dan pred sjednicu za 72 feninga. To je najbolji primjer zašto je hitno da država reaguje, kao što su reagovale i druge države. Kod nas je problem što država nema jednostavan alat da reaguje, nego mora kroz dugu parlamentarnu proceduru mijenjati akcize. Ovim zakonom želimo omogućiti brzo, privremeno smanjenje ili ukidanje akciza kako bi se spriječili cjenovni šokovi.“
Naglašava da rast cijena goriva pokreće lančano poskupljenje koje se kasnije ne vraća na staro.
„Ne govorimo samo o cijeni goriva, nego o svim ostalim troškovima i cijenama roba i usluga koje prate taj rast. Kada cijena goriva padne, jeste li ikada vidjeli da se i ostale cijene vrate? Ne, ostanu tamo gdje su.“
Odbacuje tvrdnje da je riječ o populizmu ili prenosu nadležnosti i tvrdi da su argumenti SNSD-a politički motivisani.
„Ovaj zakon nadilazi bilo kakav stranački ili entitetski interes i to se vidjelo u Predstavničkom domu, gdje su ga podržale gotovo sve stranke. Argumenti SNSD-a protiv zakona su se mijenjali iz dana u dan – od toga da će stati cestogradnja, do toga da neće biti plata i penzija. Sada govore o prenosu nadležnosti, a riječ je o zakonu koji se primjenjuje od 2009. godine. Jedina promjena je da Vijeće ministara Bosne i Hercegovine može brže reagovati, umjesto dugih procedura u parlamentu.“
Tvrdi da iza protivljenja stoji interes za dodatne prihode kroz rast cijena.
„Ovdje nema drugog objašnjenja osim da Milorad Dodik pokušava profitirati od rasta cijena. Kada cijena goriva raste, raste i PDV koji država ubire.“
Komentarišući uvrede koje mu je uputio Dodik, poručuje da takav način komunikacije ne smije biti normalizovan.
„Ne mogu odgovoriti na način na koji bi on to jedino razumio – psovkom. Ali smatram da moramo prestati normalizovati takve izjave u javnom prostoru. To nije normalno, to truje i huška ljude.“
Ističe da vlast mora solidarno podnijeti teret krize.
„Ako bi se akcize ukinule, gorivo bi moglo pojeftiniti i do pola marke po litru. To je direktna pomoć građanima.“
Nešković: Pokušaj hitnog usvajanja zakona
Delegat u Domu naroda PSBiH (SDS) Želimir Nešković najavio je da će na sjednici zakazanoj za 23. mart pokrenuti inicijativu za izmjene dnevnog reda s ciljem usvajanja zakona o akcizama.
„U ponedjeljak ću, u ime najmanje osam delegata, predložiti izmjene dnevnog reda sa tačkom koja se odnosi na akcize na gorivo, u istom tekstu koji je usvojen u Predstavničkom domu“, kazao je.
Naglasio je da zakon omogućava brzu reakciju i u Republici Srpskoj i u Bosni i Hercegovini.
Upozorio je i na rast cijena goriva:
„Cijena evrodizela 1. marta u regiji Semberije bila je između 2,25 i 2,30 KM, dok danas iznosi između 2,98 i 3,10 KM, uz najave daljeg rasta.“
Hadžić: Inflaciju treba zaustaviti na vrijeme
Ekonomski stručnjak Faruk Hadžić podsjetio je na inflaciju iz 2022. godine.
„Imali smo rekordnu inflaciju, blizu 18%, što je nezabilježeno od rata“, rekao je.
Istakao je da se posljedice i dalje osjećaju, te upozorio na opasnost rasta cijena iznad psihološke granice od tri KM po litru.
Prema njegovim riječima, ukidanje akciza na dizel predstavljalo bi mali fiskalni teret u odnosu na koristi.
„Na mjesečnom nivou to je oko 50 miliona KM. Radi se o fleksibilnoj mjeri koja bi mogla ublažiti inflatorni udar“, pojasnio je.
Upozorio je na inflatornu spiralu:
„Rast cijena energenata povlači rast svih drugih cijena, zatim zahtjeve za većim platama, pa novi talas poskupljenja.“
Zaključio je da je pravovremena reakcija ključna:
„Inflaciju je najbolje zaustaviti na početku. Što se duže čeka, posljedice su teže i bolnije.“
Dodao je da je uvođenje mehanizma za privremeno ukidanje akciza važan korak u stabilizaciji cijena.