Ustavni sud BiH, kako saznaje Fokus, odbacio je apelaciju državne tužiteljice Diane Kajmaković, koja tvrdi da zbog američkih sankcija ne može otvoriti račun i primati plaću iz budžeta BiH.
Ustavni sud BiH nije odlučivao o suštini njenog problema, nego je zaključio da Kajmaković prethodno nije pokrenula postupak pred nadležnim domaćim sudom protiv banaka, odnosno da nije iscrpila sve pravne lijekove.
Dijana Kajmaković: Banke odbijaju otvoriti račun
Kajmaković je u apelaciji navela da se našla u, kako je opisala, „začaranom krugu“. S jedne strane, plaća se prema važećim pravilima isplaćuje preko bankovnog računa. S druge strane, banke su odbile otvoriti račun ili su raskinule već zaključene ugovore, uz obrazloženje da bi nastavak saradnje s njom mogao predstavljati reputacijski rizik.
Diana Kajmaković je od septembra 2022. godine na listi sankcioniranih osoba Ureda za kontrolu imovine stranaca pri Ministarstvu finansija SAD-a, poznatog kao OFAC. Ustavni sud BiH u odluci navodi da joj je jedna poslovna banka zbog sankcija zatvorila račun preko kojeg je primala plaću. Nakon toga je, prema njenim navodima, račun otvorila u drugoj banci, ali je i taj ugovor jednostrano raskinut, a račun ugašen.
Obraćala se Agenciji za bankarstvo i premijeru FBiH
Kajmaković tvrdi da je bezuspješno pokušavala otvoriti transakcijski račun i u drugim bankama. Obraćala se Agenciji za bankarstvo FBiH, ombudsmenu u okviru te agencije, kao i premijeru FBiH (aktuelni premijer je Nermin Nikšić, op.a.).
Smatra da država nije osigurala mehanizam kojim bi joj bilo omogućeno da prima vlastitu plaću, iako radi kao tužiteljica Tužilaštva BiH i plaću prima iz državnog budžeta.
U apelaciji je tvrdila da je pravo na isplatu zarađene plaće dio prava na imovinu. Navela je da banke, kao privatni subjekti, slobodu ugovaranja i procjenu reputacijskog rizika stavljaju iznad njenog prava da raspolaže zarađenim primanjima.
Zbog toga je tražila da Ustavni sud BiH naloži Vijeću ministara BiH i Vladi FBiH da joj osiguraju zaštitu prava i omoguće isplatu plaće.
Kao jedno od mogućih rješenja Kajmaković je predložila otvaranje računa ograničene namjene, odnosno računa s pojačanim nadzorom koji bi služio samo za primanje plaće. Tvrdila je da takav model ne bi bio protivan interesima banaka, države ni međunarodnim obavezama.
Ustavni sud BiH, međutim, nije ulazio u pitanje da li je Kajmaković zbog odbijanja banaka ostala bez mogućnosti da ostvari pravo na plaću. Ovaj sud je utvrdio da se ona žalila bankarskom ombudsmenu, ali da ombudsmen nije sudska institucija.
Procesi u SAD-u i BiH
Kako iz spisa ne proizlazi da je Kajmaković pokrenula bilo kakav postupak pred domaćim sudom protiv banke ili banaka, Ustavni sud BiH je zaključio da nisu iscrpljeni djelotvorni pravni lijekovi. Zbog toga nije ni postojao sudski akt koji bi Ustavni sud mogao preispitivati u apelacionom postupku.
Inače, u zvaničnom obrazloženju američko Ministarstvo finansija tvrdilo je da je Kajmaković, kao državna tužiteljica BiH, bila povezana s kriminalnim organizacijama, te da je bila spominjana u analiziranim privatnim komunikacijama na kriptovanim aplikacijama, u okviru širih istraga organiziranog kriminala i trgovine narkoticima.
Protiv Diane Kajmaković u BiH su vođena dva odvojena postupka: krivična istraga Tužilaštva BiH i disciplinski postupak pred VSTV-om. Krivična istraga je obustavljena u aprilu 2025. godine, dok je u disciplinskom postupku utvrđena odgovornost te je razriješena dužnosti zamjenice glavnog tužioca Tužilaštva BiH.