Mogući snažniji nadzor Kongresa nad američkom administracijom nakon izbornog poraza republikanaca otvorio je pitanja o budućem odnosu Washingtona prema Miloradu Dodiku, ukidanju sankcija i lobističkim ugovorima. Sagovornici upozoravaju da se brze promjene ne mogu očekivati, ali da bi pojedini politički angažmani mogli biti pod dodatnom lupom.
Milorad Dodik otputovao je u Sjedinjene Američke Države 2. novembra, dan prije izbora na kojima su demokrate porazile republikance. Kao zvanično najavljeni razlog posjete naveo je učešće na skupu američkih konzervativaca na Floridi.
Rezultati izbora otvorili su pitanje može li promjena odnosa snaga u Kongresu utjecati na američku politiku prema Dodiku i vlastima Republike Srpske.
Topić: Teško je očekivati brze promjene
Politička analitičarka Tanja Topić smatra da ne treba očekivati brz zaokret u odnosu Sjedinjenih Američkih Država prema Dodiku i njegovoj politici, s obzirom na to da vanjska politika i dalje ostaje u rukama Donalda Trumpa, javlja FTV.
Ipak, ocjenjuje da bi lobistički ugovori i angažmani pojedinaca mogli doći pod dodatno preispitivanje.
„Ono što se može očekivati jeste propitivanje lobističkih ugovora i angažmana pojedinih ljudi koji su ovdje bili tokom kampanje. Već se nagovještava da je možda pitanje dana kada bi se mogle vratiti sankcije pojedinim rukovodiocima iz RS-a“, smatra Topić.
Lobiranje i tokom demokratskih administracija
Komunikolog Mladen Bubonjić očekuje određene promjene, ali podsjeća da je Dodik i ranije nastojao osigurati podršku različitih političkih administracija u Washingtonu.
Prema njegovoj ocjeni, nastojanja da se održe političke veze u SAD-u nastavit će se i u novim okolnostima.
„Ne smijemo zanemariti činjenicu da su Dodik i vlasti RS-a lobirali i za vrijeme demokratskih administracija. Naravno, ne toliko intenzivno kao u ovoj administraciji, niti uz toliko novca i pristupa određenim strukturama. Zato ne sumnjam da će i sada biti pokušaja“, kazao je Bubonjić.
Novinar Goran Dakić smatra da će Sjedinjene Američke Države prvenstveno biti zaokupljene vlastitim unutrašnjim problemima, dok će brojna svjetska krizna žarišta dodatno potisnuti Bosnu i Hercegovinu s liste američkih prioriteta.
Prema njegovoj procjeni, eventualne promjene odnosa prema Dodikovoj politici mogle bi biti vidljivije tek dugoročno, posebno nakon narednih američkih predsjedničkih izbora.
Ko plaća put i lobiranje?
Dakić smatra da je za građane Republike Srpske važno otvoriti pitanje Dodikove trenutne političke uloge, ali i finansiranja njegove posjete SAD-u, posebno imajući u vidu da više nije nosilac javne funkcije.
„Ono što je suština jeste kako je Dodik otišao u Ameriku i zašto. On je stranački funkcioner, nije nosilac nikakve javne funkcije. O čijem trošku je otišao, ko je platio put i ko zapravo finansira lobiranje njegove stranačke politike u SAD-u?“, pita Dakić.
Tako, uz mogućnost ponovnog razmatranja sankcija i lobističkih angažmana, ostaje otvoreno i pitanje izvora finansiranja Dodikovih putovanja i političkog djelovanja u Washingtonu, na koje Dakić traži konkretan odgovor.
