Fehlinger, koji svakodnevno dobija sve veći broj pratilaca na društvenim mrežama, pokrenuo je snažnu javnu ofanzivu protiv etničkih blokada, veličanja ratnih zločinaca i negiranja genocida. Njegovi stavovi preko noći su izazvali reakcije i vlasti i opozicije u entitetu RS, ali i pojedinih medija i političkih krugova u Beogradu.
Političku scenu u Bosni i Hercegovini i cijelom regionu posljednjih dana snažno je uzdrmao jedan čovjek iz Beča. Günther Fehlinger, austrijski ekonomista i politički analitičar, koji je najavio i moguću kandidaturu za predsjednika Austrije, iznio je prijedlog koji predviđa potpuno ukidanje entiteta u BiH i podjelu države na deset novih regija, piše Raport.
Ne ulazeći u pitanje njegovog prava i legitimiteta da predlaže ustavne promjene u BiH i nove administrativne mape, iz njegovih javnih istupa očigledno je da detaljno prati političku situaciju u našoj zemlji.
Fehlinger smatra da Dejtonski sporazum iz 1995. godine više ne funkcioniše na način koji bi omogućio napredak Bosne i Hercegovine, te da je postojeći sistem postao prepreka na putu zemlje prema Evropskoj uniji i NATO-u.
Njegova sve intenzivnija aktivnost na društvenim mrežama usmjerena je protiv etničkih blokada, negiranja genocida i veličanja presuđenih ratnih zločinaca. Takvi stavovi izazvali su burne reakcije u entitetu RS, ali i u Srbiji.
Fehlinger je otvoreno ukazao na ustavne i političke blokade, ekonomske probleme s kojima se građani BiH svakodnevno suočavaju, kao i na posljedice negiranja zločina i genocida te veličanja ratnih zločinaca poput Ratka Mladića.
Omarska kao simbol početka genocidne kampanje nad Bošnjacima
Fehlinger tvrdi da bi realizacija njegovog plana omogućila efikasnije funkcionisanje državnih institucija u Sarajevu, bez mogućnosti da ih bilo ko ucjenjuje ili blokira, dok bi mogućnost otcjepljenja RS postala neostvariva.
Njegovi stavovi posebno su problematični za političke strukture u RS koje godinama odbacuju presude međunarodnih sudova, negiraju genocid i veličaju ratne zločince, dok istovremeno u svojim političkim projektima traže podršku Rusije.
Austrijski analitičar krenuo je i u direktno suprotstavljanje narativima o ratnoj historiji BiH, posebno kritikujući negiranje genocida i veličanje presuđenih ratnih zločinaca.
Tako je, navodeći historijske činjenice, javno pozvao da se prostor bivšeg koncentracionog logora Omarska kod Prijedora pretvori u Evropski memorijalni centar, po uzoru na memorijalni kompleks Mauthausen u Austriji.
„Nikada ne zaboravite: Genocidna kampanja protiv Bošnjaka nije započela samo u Srebrenici 1995. Već je započela u Omarskoj 1992. Omarska se mora pamtiti jasno, trajno i istinito… Evropa ne smije dopustiti poricanje, relativizaciju ili veličanje ovih zločina“, poručio je Fehlinger.
Time je jasno ukazao da eventualne ustavne reforme ne bi smjele predstavljati trajnu nagradu za posljedice etničkog čišćenja.
Nakon Prijedora, Fehlinger je pažnju usmjerio i na Višegrad i kompleks Andrićgrad, koji je izgradio Emir Kusturica. Kompleks je otvoreno nazvao „Genocidegradom“, objašnjavajući da taj izraz koristi kao politički protest zbog, kako tvrdi, potiskivanja žrtava na margine kolektivnog sjećanja.
Zatražio je da se kompleks transformiše u „Evropski centar za bosanski mir, sjećanje i pomirenje“.
„Zadržite arhitekturu, zadržite Andrića i most, ali potpuno promijenite misiju. Stavite imena žrtava na zidove. Objasnite Pionirsku ulicu, Bikavac i ubistva na Drini. Pretvorite to u mjesto evropskog pomirenja“, naveo je Fehlinger.
Naljutio Dodika i Vučićeve medije
Očekivano, na njegove stavove reagovao je i Milorad Dodik, poručivši mu da „ostavi RS na miru“. Istovremeno su pojedini srbijanski mediji, bliski vlastima Aleksandra Vučića, krenuli u lične napade na Fehlingera, nazivajući ga „bečkim provokatorom čije su ideje za psihijatriju“.
Fehlinger je na Dodikove poruke odgovorio:
„Neću ostaviti građane Bosne same kada se od njih traži da prihvate stagnaciju kao sudbinu. Vaši birači žele radna mjesta, investicije, infrastrukturu, obrazovanje, mobilnost i prilike. Žele Evropu. A Evropa želi stabilnu, demokratsku i prosperitetnu Bosnu i Hercegovinu. Rasprava je počela. Dobro. Raspravljajmo o budućnosti – otvoreno, demokratski i bez straha.“
U drugoj poruci Dodiku je poručio:
„Gospodine Dodik, moj odgovor je jednostavan: Neću ostaviti građane Bosne same kada se od njih traži da prihvate stagnaciju kao sudbinu… Evropa vas se jako tiče, gospodine Dodik, jer i vaši birači u Banjoj Luci, Trebinju i Bijeljini zaslužuju prosperitet Evrope. Predugo je politika izgrađena na blokadi, stalnoj konfrontaciji i strahu sprječavala Bosnu da se kreće naprijed. Moj prijedlog nije protiv Srba, on je za srpske građane, Bošnjake, Hrvate i sve ostale.“
Odgovarajući na kritike iz Srbije, Fehlinger je poručio da njegovi kritičari očigledno nisu pročitali Dejtonski sporazum, ističući da se taj dokument može mijenjati i dopunjavati.
„Mirovni sporazum potpisan 1995. ne može značiti da Bosna mora zauvijek sačuvati potpuno isti ustavni mehanizam. Mirovni sporazumi okončavaju ratove, a ustavi moraju omogućiti razvoj društava“, napisao je Fehlinger.
Podržalo ga Hrvatsko narodno vijeće
Dok iz političkih krugova u RS stižu zahtjevi da se Fehlingeru onemogući bavljenje pitanjima BiH, u Federaciji BiH priča se razvija u potpuno drugačijem pravcu.
Hrvatsko narodno vijeće BiH (HNV BiH) izdalo je zvanično saopćenje u kojem je podržalo Fehlingerov plan.
Bez obzira na to što njegovi prijedlozi u ovom trenutku mogu djelovati radikalno, pa čak i kao miješanje u unutrašnja pitanja Bosne i Hercegovine, činjenica je da je Fehlinger svojim istupima otvorio novu raspravu o problemima s kojima se država suočava.
Njegove poruke ponovo su u fokus stavile pitanje etničkih blokada, veličanja ratnih zločinaca, negiranja genocida i funkcionisanja dejtonskog ustavnog sistema.
Za sada ostaje otvoreno pitanje da li je Dejtonski sporazum trajna politička sudbina građana Bosne i Hercegovine ili okvir koji se, u skladu s evropskim putem zemlje, može i mora mijenjati.