Kriza u globalnoj ekonomiji, uključujući geopolitičke tenzije i usporavanje rasta u svijetu, utjecat će i na ekonomije zapadnog Balkana, pa se zemlje u regiji u narednom periodu mogu suočiti s umjerenijim ekonomskim rastom i povećanim inflatornim pritiscima, upozorili su iz Svjetske banke.
U redovnoj šestomjesečnoj regionalnoj analizi navodi se da se očekuje „prigušeni” ekonomski rast tokom 2026. i 2027. godine, pod utjecajem globalne neizvjesnosti, inflacije i strukturalnih izazova u zemljama regije.
Prema prognozama Svjetske banke, ekonomski rast u Albaniji, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Kosovu, Sjevernoj Makedoniji i Srbiji trebao bi iznositi oko 2,8 posto u 2026. godini, što je blago niže u odnosu na ranije procjene. U 2027. godini očekuje se skromno ubrzanje rasta na oko 3,2 posto.
Kosovo prednjači, BiH na začelju
Najviši rast BDP-a za 2026. godinu prognoziran je za Kosovo, oko 3,9 posto, dok je za Bosnu i Hercegovinu predviđen najniži rast u regiji od oko 2,5 posto. Slični trendovi očekuju se i u 2027. godini, kada bi Kosovo ponovo trebalo imati najvišu stopu rasta, dok se za BiH, Sjevernu Makedoniju i Srbiju prognozira rast od oko tri posto.
Svjetska banka navodi da će za dugoročni napredak ključni izazovi biti jačanje tržišta rada i povećanje udjela aktivnog stanovništva, s obzirom na to da se zemlje regije suočavaju s nedostatkom radne snage i odlaskom radno sposobnog stanovništva.
Stanovništvo zapadnog Balkana stari brže nego u većini evropskih regija, a tokom naredne decenije svaka peta osoba mogla bi biti starija od 65 godina. Istovremeno, dio radno sposobnog stanovništva odlazi u inostranstvo u potrazi za boljim uslovima, dok značajan broj ljudi nije aktivan na tržištu rada ili je prestao tražiti posao.