Jedni slave, drugi izražavaju zabrinutost. Šta se zapravo krije iza odlaska Christiana Schmidta? Lična odluka ili povlačenje pod pritiskom onih koji su ga podržavali? Kakvu ulogu imaju Washington i Evropska unija? Ulazi li Bosna i Hercegovina u period neizvjesnosti u kojem će interesi velikih sila sve više određivati političke i ekonomske odnose u zemlji?
OHR je potvrdio da Christian Schmidt napušta funkciju visokog predstavnika, ali će ostati u Bosni i Hercegovini do imenovanja njegovog nasljednika.
Nezavršen mandat i reformski ciljevi
U saopćenju OHR-a navedeno je da je Schmidt očekivao da će kraj njegovog mandata biti povezan sa završetkom programa „5+2“ i zatvaranjem OHR-a, ali da Bosna i Hercegovina još nije ispunila ključne reforme, zbog čega prisustvo ove institucije ostaje važno.
„Pozvao je građane i političke lidere iz oba entiteta i sa svih nivoa vlasti da dodatno intenziviraju svoje napore i zajedno s njegovim nasljednikom rade na provedbi reformi i ostvarivanju ključnog napretka na putu ka euroatlantskim integracijama“, navedeno je u saopćenju OHR-a.
Posao očigledno nije završen, ali mnogi smatraju da se međunarodni odnosi mijenjaju. Da li je riječ o ličnoj odluci ili potezu izazvanom pritiscima iz Sjedinjenih Američkih Država? Takva pitanja pojavila su se nakon odluke koja dolazi neposredno pred izvještaj o stanju u Bosni i Hercegovini pred Vijećem sigurnosti UN-a, gdje su u fokusu pitanja trećeg entiteta, secesionizma i državne imovine, oko koje se prepliću interesi Evropske unije i SAD-a. Zbog toga pojedini analitičari smatraju da bi odlazak mogao biti dio šireg međunarodnog preslagivanja političkih i energetskih interesa.
Geopolitički interesi i evropska politika
Profesor Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu Sead Turčalo ocijenio je da Evropska unija ne pokazuje spremnost za ozbiljnije uključivanje u političke sporove u Bosni i Hercegovini.
„Evropska unija ne pokazuje spremnost da se sukobi s SAD-om radi Bosne i Hercegovine, čak ni u vezi s Uredom visokog predstavnika, kao što nije pokazala spremnost ni kada je riječ o projektu Južne interkonekcije, budući da on nije u potpunosti usklađen s pravilima Evropske energetske zajednice. Očigledno je da su ti procesi ubrzali određene odluke, jer se očekivalo da će Schmidt nakon oktobarskih izbora otići“, kazao je Turčalo.
Novinar Aleksandar Trifunović istakao je da se uloga visokog predstavnika kroz godine značajno mijenjala i da današnja funkcija nema istu političku težinu kao ranije.
„Ne bih ulazio u špekulacije ko će doći, niti da li će to omogućiti lakše rudarenje, interkonekciju ili slično. Činjenica koja bi nas trebala zabrinuti jeste da smo mi nemoćni da se tome suprotstavimo. Godine nečinjenja i pogrešnog činjenja dovele su nas praktično pred svršen čin“, smatra Trifunović.
Državna imovina i međunarodne odluke
Pojedini diplomatski izvori navode da bi Schmidtov odlazak mogao biti povezan i s njegovim stavovima o državnoj imovini, posebno zbog zabrane raspolaganja tom imovinom, što je izazvalo reakcije određenih međunarodnih aktera i investitora.
„Pitanje državne imovine jedno je od onih koje ulazi u paket ‘5+2’ uvjeta za zatvaranje OHR-a. Ključno je da li će država postati titular imovine ili će se ona rasporediti između entiteta. To će biti više indikator budućih promjena u ulozi visokog predstavnika nego sama promjena osobe“, ističe Turčalo.
Optužbe i političke reakcije
Neimenovani diplomatski izvori tvrde i da su za dio međunarodnih aktera sporne Schmidtove ranije odluke i tumačenja, uključujući zabrane raspolaganja državnom imovinom, što se u pojedinim analizama povezuje s interesima stranih investitora.
Isti izvori navode da je Schmidt bio predmet kritika i zbog navodnog lobiranja za izbor firme Smartmatic u izbornom procesu u Bosni i Hercegovini. Riječ je o kompaniji koju je Donald Trump ranije bez dokaza optuživao za navodne manipulacije tokom američkih izbora prije šest godina. Istovremeno, politički akteri koji traže poništavanje Schmidtovih odluka njegov odlazak vide kao priliku za novi početak, uz zahtjeve da budući visoki predstavnik ima ograničen mandat.
Dodik o budućem mandatu
„Kada mi damo prijedlog, onda će on biti potvrđen u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih nacija. Tražit ćemo da se mandat ograniči na godinu ili dvije i da se počisti ‘smeće’ bivših visokih predstavnika. Time se daje još jedna šansa Bosni i Hercegovini“, kazao je predsjednik SNSD-a Milorad Dodik.
Za jedne simbol međunarodnog pritiska, za druge predstavnik koji je pokušavao očuvati minimum institucionalnog reda — Schmidtov odlazak dolazi u trenutku kada se interesi Washingtona, Moskve i Brisela ponovo snažno prelamaju preko Bosne i Hercegovine. Njegov odlazak mogao bi označiti početak nove faze odnosa međunarodne zajednice prema zemlji, ali i otvoriti novu političku borbu unutar same Bosne i Hercegovine, u kojoj će izbor novog visokog predstavnika imati važnu simboličku i političku težinu.