data-nosnippet>
Premijer FBiH Nermin Nikšić otkriva da Federacija BiH istražuje mogućnosti zaštite domaćih proizvođača koje bi mogle uključivati i recipročne mjere protiv Srbije zbog problema u vezi s izvozom mlijeka.
Također otkriva da postoji mogućnost gradnje fabrike namjenske industrije u Hercegovini, pored novih postrojenja u Cazinu i Tuzli koja se već najavljena. Također, navodi da će Federacija BiH u skorijem periodu početi proizvodnju dva potpuno nova proizvoda koji se do sada nisu proizvodili u našim fabrikama.
Nikšić također prvi put govori o tome da Vlada planira povećati vlasnički udio u kompanijama namjenske industrije, te otkriva kakvi su odnosi sa američkim investitorima koji imaju udjele u Pretisu i Binasu, o čemu je u posljednje vrijeme bilo mnogo špekulacija.
Još jedna ekskluzivna informacija iz namjenske industrije je da postoje konkretni prijedlozi da Unis Ginex bude suosnivač i suvlasnik fabrika koje bi se osnovale u drugim zemljama.
Nikšić također govori o kupovini Telemacha – što se u javnosti naziva akvizicijom decenije – ali i o drugim važnim i aktuelnim temama.
Proizvođači mlijeka u Federaciji suočavaju se posljednjih sedmica sa neformalnom zabranom izvoza svojih proizvoda u Srbiju, koja se ogleda u raznim barijerama na granici i pričinjava im veliku štetu. Da li Federacija može poduzeti nešto u vezi s ovim problemom?
– Iako ne postoji formalna zabrana izvoza mlijeka iz Federacije BiH u Srbiju, evidentno je da se naši proizvođači suočavaju s nizom administrativnih prepreka na graničnim prijelazima, koje u praksi onemogućavaju nesmetan protok robe. Takva situacija, iako pravno teško dokaziva kao kršenje CEFTA sporazuma, ima sve efekte netarifne barijere i uzrokuje značajnu štetu domaćim kompanijama.
Nažalost zbog poznate situacije u Vijeću ministara možda je preambiciozno očekivati da nadležna državna ministarstva reagiraju, ali će Vlada Federacije tražiti njihovu i reakciju CEFTA mehanizma, jer je jasno da se ovdje krše duh i smisao regionalnih trgovinskih sporazuma.
Vlada Federacije će istražiti sve mogućnosti zaštite naših proizvođača koja podrazumijevaju i uvođenje reciprocitetnih mjera, jer ne želimo sjediti skrštenih ruku dok naši proizvođači prave gubitke i dok se lanci otkupa i proizvodnje urušavaju.
BH Telecom čeka odobrenje Konkurencijskog vijeća za kupovinu Telemacha u BiH i Crnoj Gori. Prema Vašem mišljenju, zbog čega je ova akvizicija važna za Federaciju BiH, s obzirom da je riječ o jednom odstrateških sektora za svaku državu?
– BH Telecom, kao jedna od najuspješnijih kompanija u većinskom vlasništvu Federacije BiH, igra važnu ulogu u razvoju digitalne infrastrukture i očuvanju resursa države. Potencijalna akvizicija Telemacha u BiH i Crnoj Gori predstavlja logičan iskorak u jačanju tržišne pozicije kompanije, diversifikaciji usluga i širenju regionalnog prisustva.
Zahtjev za akviziciju trenutno se nalazi u fazi razmatranja pred Konkurencijskim vijećem BiH. Svjestan sam važnosti nepristrasnosti u ovom procesu i ne želim da moje oglašavanje o ovoj temi bude protumačeno kao pokušaj uticaja na rad ovog važnog regulatornog tijela čije su odluke utemeljene na zakonu, profesionalnim standardima i interesima tržišta.
Upoznat sam kako za to vrijeme dvije kompanije vode intenzivne pregovore o svim aspektima transakcije kao i pripremne radnje potrebne za njenu finalizaciju odmah po dobijanju odobrenja nadležnog organa.
Naravno da očekujemo da će potencijalna akvizicija biti realizirana na transparentan način, uz maksimalnu zaštitu interesa građana Federacije i doprinos daljem jačanju konkurentnosti domaće privrede. Konačan sud Vlada će donijeti nakon sagledavanja svih potrebnih pokazatelja za donošenje definitivne odluke o ovako velikoj investiciji njenoj opravdanosti i isplativosti.
Namjenska industrija je u velikoj ekspanziji, a najavljeno je otvaranje novih fabrika. Kada se otvaraju nove fabrike i šta će se u njima proizvoditi?
– U pravu ste, namjenska industrija je u značajnoj ekspanziji i zadovoljni smo rezultatima koje postižu, kako u pogledu širenja poslovanja, tako i novih zapošljavanja.
Ministar Lakić je već najavio kako je u skorijem periodu planirano otvaranje poslovnica namjenske industrije Binas u Cazinu i Pretis u Tuzli, s jasnim ciljem širenja proizvodnih kapaciteta. Oba projekta napreduju prema predviđenoj dinamici.
Također razmišljamo o iznalasku neke pogodne lokacije na području Hercegovine gdje bi eventualno također krenuli sa izgradnjom još jedne fabrike.
Uskoro ćemo donijeti potrebne odluke o kupovini poslovne zgrade u Cazinu, gdje će biti instaliran jedan dio proizvodnog pogona kompanije Binas. Izuzetno je izgledno da ćemo ovaj projekat završiti i do kraja godine. Što se tiče projekta u Tuzli, u posjedu smo kompletne dokumentacije neophodne za nastavak implementacije, te očekujemo dalji nesmetan napredak.
Posebno bih napomenuo da će Federacija BiH u skorijem periodu početi sa proizvodnjom dva potpuno nova proizvoda koji se do sada nisu proizvodili u našim fabrikama. O ovim projektima ćemo javnost upoznati u skorom periodu.
U medijima je bilo mnogo špekulacija o „zategnutim“ odnosima Vlade i američkog investitora Regulus Global koji ima udio u Pretisu i Binasu. Jesu li te nesuglasice razriješene?
– Kao što ste i sami rekli, riječ je o špekulacijama. Vlada je dužna poslovati u skladu s našim pozitivnim propisima. Kao premijer trudim se napraviti takav ambijent, kao što sam i dužan reagirati na neke informacije koje dobijemo.
Nažalost još uvijek mi je u sjećanju embargo koji je imala Armija RBiH u toku agresije na našu zemlju i osjetljiv sam na one koji su na našoj nevolji željeli kao preprodavači ostvarivati ekstra profit. Dobio sam pismo od ministarstva Ukrajinske Vlade, kao i od njihove sigurnosne agencije u kojem ukazuju da su imali problem sa dobavljačima koji im se nisu javljali nakon što su im uplatili 200 miliona eura avansa za isporuku vojne opreme.
Naravno nije moje da vodim istragu o tome, ali isto tako sam dužan da zaštitim našu namjensku industriju da se ne dovedeno u bilo kakvu vezu s takvim postupcima. Vlada FBiH je većinski vlasnik u svim kompanijama namjenske industrije, cijenimo interes svi drugih dioničara, ali prije svega smo dužni provoditi politiku Vlade.
Uostalom kada je naša namjenska bila na koljenima vlada je svojim financijskim injekcijama dizala te kompanije, a da nas ostali dioničari nisu pratili ulaganjima u skladu sa svojim udjelom. Pokušavamo preko Komisije za vrijednosne papire postići da se na osnovu tih ulaganja poveća vladin udio. Zato smatramo kako je zajednički interes Vlade Federacije BIH, kao predstavnika većinskog vlasnika i kompanija koje su većinski vlasnici dionica izvan kontrolnog paketa napredak i prosperitet kompanija odnosno povećanje proizvodnih kapaciteta i otvaranje kvalitetnih radnih mjesta.
Ne vidimo da bi i interes bilo koje firme pa i Regulusa mogao biti drugačiji, kao što ne mogu očekivati bilo kakav povlašteni položaj u odnosu na dioničare u ostalim kompanijama, a pogotovo u odnosu na Vladu kao većinskog vlasnika.
Da li nove američke carine mogu utjecati na razvoj namjenske industrije FBiH, da li je tačno da je Unis Ginex zbog njih odustao od širenja proizvodnje?
– Prije svega želim istaći kako mi je žao što BiH nije imala strukturiran pristup pregovorima sa SAD oko ovog pitanja, kao što su imale određene države u okruženju.
Više je nego jasno kako bi carine da su ostale na nivou prije zamrzavanja uticale i na plasman proizvoda naše namjenske industrije na američko tržište. To je nešto što ćemo pokušati izbjeći međudržavnim sporazumima kojima se okreću i mnogo razvijenije zemlje i ekonomije od naše, ali i plasmanom proizvoda namjenske industrije na druga tržišta gdje ima izražen interes.
Unis Ginex je posljednjom investicijom u proširivanje kapaciteta postao najveći proizvođač kapisla na svijetu tako da njihova odluka da pauzira planove za širenje proizvodnje u Bosni i Hercegovini neće posebno uticati na poslovni rezultat kompanije.