data-nosnippet>
Premijer Federacije BiH Nermin Nikšić u razgovoru za BiznisInfo.ba otkriva kako Vlada istražuje načine zaštite domaćih proizvođača, uključujući i moguće recipročne mjere prema Srbiji, zbog problema s izvozom mlijeka.
U intervjuu najavljuje i moguće otvaranje fabrike namjenske industrije u Hercegovini, pored već planiranih pogona u Cazinu i Tuzli. Također otkriva da će se uskoro u Federaciji početi proizvoditi dva potpuno nova proizvoda, koji do sada nisu bili dio domaće proizvodnje.
Po prvi put govori i o namjeri Vlade da poveća svoj vlasnički udio u kompanijama iz sektora namjenske industrije, te iznosi detalje odnosa s američkim investitorima koji imaju udjele u firmama Pretis i Binas – što je u posljednje vrijeme bilo predmet raznih špekulacija.
Jedna od ekskluzivnih informacija odnosi se na kompaniju Unis Ginex, za koju postoje konkretni prijedlozi da bude suosnivač i suvlasnik fabrika u inostranstvu, kroz prijenos znanja i tehnologije.
Govori i o planiranoj kupovini Telemacha od strane BH Telecoma, što se naziva akvizicijom decenije, te pojašnjava značaj te transakcije za Federaciju.
Problemi u izvozu mlijeka: Da li Federacija može reagovati?
– Iako nema formalne zabrane, naši proizvođači mlijeka suočeni su s administrativnim barijerama na granici sa Srbijom, što efektivno onemogućava izvoz. Iako je takvu praksu teško pravno dokazati kao kršenje CEFTA sporazuma, u suštini se radi o netarifnim preprekama koje štete našim kompanijama.
Zbog trenutne situacije u Vijeću ministara teško je očekivati brzu reakciju državnih institucija, ali će Vlada Federacije insistirati na uključivanju nadležnih i CEFTA mehanizma, jer se očigledno krši duh regionalne saradnje. Istražit ćemo sve opcije za zaštitu domaće proizvodnje, uključujući i recipročne mjere.
BH Telecom i kupovina Telemacha
– BH Telecom, kao ključna kompanija u vlasništvu Federacije, jača digitalnu infrastrukturu i državne resurse. Planirana akvizicija Telemacha u BiH i Crnoj Gori predstavlja iskorak u jačanju tržišne pozicije i regionalnog prisustva.
Procedura je sada u rukama Konkurencijskog vijeća BiH, čiji rad mora ostati nepristrasan. Očekujemo da će cijeli proces biti proveden transparentno, u interesu građana Federacije. Odluku o finalnoj investiciji donijet ćemo nakon kompletne analize opravdanosti.
Ekspanzija namjenske industrije
– Namjenska industrija bilježi značajan rast. Otvaranje pogona Binas u Cazinu i Pretis u Tuzli već je najavljeno, a aktivnosti teku po planu. Također, razmatramo lokaciju u Hercegovini za novi proizvodni pogon.
Uskoro ćemo donijeti odluku o kupovini objekta u Cazinu, gdje će se instalirati dio proizvodnje Binas-a, i vjerujemo da će projekat biti završen do kraja godine. U Tuzli je dokumentacija spremna i očekujemo nastavak realizacije.
Pored toga, u Federaciji će uskoro krenuti proizvodnja dva potpuno nova proizvoda, o čemu ćemo javnost blagovremeno obavijestiti.
Odnosi sa američkim investitorima
– Medijske špekulacije o zategnutim odnosima s investitorom Regulus Global nisu utemeljene. Naša obaveza je da zaštitimo interese namjenske industrije i držimo se zakona.
Dobili smo dopise iz ukrajinskih institucija o problemima s određenim dobavljačima, iako nije na nama da vodimo istragu, dužni smo djelovati kako bismo izbjegli reputacijsku štetu. Vlada FBiH je većinski vlasnik firmi iz ovog sektora i ima obavezu provoditi svoju politiku, bez obzira na stavove ostalih dioničara.
Vlada je uložila značajna sredstva u ove firme, dok drugi dioničari nisu ulagali proporcionalno. Upravo zato tražimo da se na osnovu tih ulaganja poveća vlasnički udio Vlade.
Američke carine i utjecaj na namjensku industriju
– Žalim što BiH nije imala koordiniran pristup pregovorima sa SAD-om o carinama, za razliku od nekih susjednih zemalja. Te carine, da su ostale na snazi, sigurno bi uticale na plasman naših proizvoda na američko tržište.
Unis Ginex, i pored pauze u širenju proizvodnje u BiH, ostaje vodeći svjetski proizvođač kapisla. U toku su ozbiljni razgovori o osnivanju zajedničkih fabrika u inostranstvu, gdje bi Ginex bio suosnivač i tehnološki partner.
Minimalna plata i tržište rada
– I pored skeptičnih predviđanja, tržište rada se stabilizovalo nakon povećanja minimalne plate na 1.000 KM. U aprilu smo zaustavili rast nezaposlenosti, a do kraja maja broj zaposlenih porastao je za 5.588.
Podaci pokazuju da je privreda apsorbovala ovu mjeru bez ozbiljnih poremećaja. Istovremeno, u prva četiri mjeseca 2025. registrirano je 2.209 novih firmi – gotovo polovina od ukupnog broja za cijelu 2024.
Rast izvoza u EU iznosio je 5,2%, dok je izvoz u CEFTA regiju porastao za 13,2%. Sve ovo pokazuje da su najave masovnih otpuštanja bile neosnovane i vjerovatno politički motivirane.
BiH među najrazvijenijim zemljama
– Jedna izuzetno važna vijest prošla je gotovo nezapaženo: prema posljednjem indeksu razvijenosti UN-a, BiH je po prvi put svrstana među zemlje s vrlo visokim stepenom razvijenosti.
Ovo nije rezultat slučaja, već rada svih – od institucija do radnika i preduzetnika. Federacija BiH značajno je doprinijela ovome kroz povećanje minimalnih primanja, rasterećenje rada, rekordnu podršku privredi i zdravstvu.
Siguran sam da će BiH u narednim analizama još napredovati, posebno u segmentima obrazovanja, zdravstva i životnog standarda. Umjesto da umanjujemo ovakve uspjehe, trebamo ih koristiti kao motivaciju za dalje reforme.