data-nosnippet>
Tri decenije nakon završetka rata u Bosni i Hercegovini visoki predstavnik i dalje koristi bonska ovlaštenja. Od uspostave OHR–a nametnuto je više od 900 odluka u Bosni i Hercegovini. Nedavno je visoki predstavnik Christian Schmidt donio Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o finansiranju institucija BiH, u kojem je osigurao finansiranje novih izbornih tehnologija, kao i isplatu duga Viaduktu što je izazvalo različite reakcije. Umanjuje li se suverenitet Bosne i Hercegovine nametnutim odlukama visokog predstavnika i zašto ih domaće vlasti ne donose?
Za bonskim ovlaštenjima tokom svog mandata u Bosni i Hercegovini posezao je i visoki predstavnik Christian Schmidt više puta. Svojim odlukama deblokirao je proces uspostave vlasti u FBiH, poništavao odluke Narodne skupštine Republike Srpske koje je smatrao antidejtonskim i neustavnim, nametnuo izmjene Krivičnog zakona i Izbornog zakona BiH.
Politički analitičari ocjenjuju da i odluke njegovih prethodnika nisu išle u korist svih građana, već uglavnom određenih političkih grupacija ili samo jednog naroda.
„Naravno da je to porazno za suverenitet zemlje, ali s druge strane treba uzeti u obzir kompleksnost Bosne i Hercegovine i činjenicu kakva bi bila da nema predstavnika međunarodne zajednice i da li bi uopšte opstala“, kaže politolog Mladen Bubonjić.
A šta rade domaći političari? Izbjegavaju da preuzmu odgovornost i donesu bitne i teške odluke za budućnost BiH. Čekaju da to umjesto njih učini visoki predstavnik.
Da su domaći političari radili svoj posao kako treba, danas ne bismo imali visokog predstavnika, smatra Semir Mujkić, urednik BIRN-a. Ocjenjuje da su stotine odluka visokih predstavnika poslije rata doprinijele uspostavljanje trajnog mira u BiH.
“Ako političari stvarno imaju veliku želju da se zatvori Ured visokog predstavnika, jasno je da trebaju uraditi, usvojiti zakone i implemetirati i uvesti nas u Evropsku uniju i tad će taj ured sasvim sigurno biti zatvoren. Oni to ne žele i visoki predstavnik je izgovor za sve što oni ne rade i strana koju mogu okriviti“, rekao je on.
Gotovo sve Schmidtove poteze podržala je Američka ambasada u Bosni i Hercegovini.
„Slobodna Bosna“ nedavno je izvijestila o pregovorima o zatvaranju Ureda OHR-a u BiH.
No, indikativne su i Schmitove najave izrečene na godišnjicu potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma.
– Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini, Christian Schmidt obratio se iz Daytona povodom obilježavanja 30. godišnjice potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma.
– Carl Bildt bio je prvi visoki predstavnik, ja sam osmi i radit ću na tome da budem posljednji – poručio je Christian Schmidt, naglasivši da bi se u tom slučaju međunarodna zajednica, iako ne potpuno, mogla povući u pozadinu.
– Ljudi s pravom očekuju da međunarodna zajednica bude prisutna u izazovnim situacijama, kako bi pomogla onima koji su patili četiri godine, rekao je Schmidt.
Govoreći o budućnosti BiH, naglasio je važnost postizanja fer balansa između tri konstitutivna naroda i ostalih građana, ističući kako to nije jednostavan zadatak.
– Imamo, na primjer, pitanje Hrvata i odluka Ustavnog suda, kao i način izbora članova Predsjedništva, što su neki od ključnih izazova, naveo je on.
Hoće li prije odlaska iz BiH i zatvaranja Ureda OHR-a Schmidt nametnuti odluke o izboru člana Predsjedništva BiH koje će pogodovati HDZ-u BiH ostaje da vidimo.