Schmidt izjavio je da je pritisak iz Sjedinjenih Američkih Država (SAD) uticao na njegovu odluku da ranije napusti tu funkciju, prenosi njemačka novinska agencija dpa.
Schmidt, njemački konzervativni političar koji je na toj dužnosti od avgusta 2021. godine, 12. maja je saopćio da podnosi ostavku, navodeći da se radi o ličnoj odluci.
Međutim, u odgovoru za njemački list „Augsburger Allgemeine“ na pitanje da li je američki predsjednik Donald Trump izvršio pritisak na njega da ode, Schmidt je potvrdio da je Washington imao određenu ulogu u njegovoj odluci.
Iako je naveo da ne zna kakav je lični stav Trumpa o tom pitanju, dodao je “da je postojao ogroman i neočekivan pritisak iz SAD-a”.
U intervjuu je rekao da je želio izbjeći da institucija visokog predstavnika bude „narušena ovom raspravom“, čija mu pozadina, kako je naveo, nije u potpunosti jasna.
Visoki predstavnik ima značajne ovlasti u provođenju Dejtonskog mirovnog sporazuma iz 1995. godine, kojim je okončan rat u BiH, uključujući mogućnost smjene izabranih zvaničnika, donošenja odluka i uspostavljanja institucija.
Tokom mandata, Schmidt je poništio više zakona koje je usvojila Republika Srpska, a koje je međunarodna zajednica ocijenila kao poteze usmjerene ka jačanju ideja o otcjepljenju tog entiteta.
On je naveo i da bi pritisci na njegovu ostavku mogli biti povezani s projektima gasnih elektrana i gasovoda koje je podržavao bivši predsjednik RS Milorad Dodik, a iza kojih stoje poslovni ljudi bliski Trumpu, uključujući i gasovod iz Hrvatske prema BiH.
“To pitanje jeste imalo određenu ulogu, ali ja nikada nisam bio protiv tog projekta – rekao je Schmidt.”
Naglasio je da je izgradnju plinovoda iz Hrvatske prema BiH inicirala Evropska unija kako bi se smanjila zavisnost Bosne i Hercegovine od ruskog gasa i nafte.
Schmidt je dodao da ga iznenađuje što EU nije uspjela realizirati projekat evropskim sredstvima, zbog čega se BiH sada više oslanja na američku podršku, uz, kako je naveo, različite ideje koje dolaze i s američke strane, prenosi dpa.