Iako je Stranka za BiH, predvođena Semirom Efendićem, nakon velikog slavlja i najava ulaska u vlast djelovala kao siguran učesnik nove većine, politička situacija u Kantonu Sarajevo mogla bi donijeti neočekivan obrat. Efendić je već najavio saradnju sa SDA, ali je istovremeno jasno odbacio mogućnost koalicije sa SDP-om BiH. Ipak, upravo bi takav stav mogao zakomplikovati planove njegove stranke i dovesti je u situaciju da, uprkos dobrim izbornim rezultatima, završi u opoziciji.
Ovakav rasplet ne bi odgovarao novoj političkoj kombinaciji koju čine SDA, SBiH i DF, čiji su predstavnici već izrazili uvjerenje da mogu samostalno formirati vlast. Međutim, put do većine nije jednostavan. U rukovodstvu Kantona Sarajevo mora biti osigurana odgovarajuća zastupljenost konstitutivnih naroda, što političke aktere stavlja pred dodatne izazove. Zbog toga bi nova većina mogla biti primorana tražiti podršku zastupnika Čičića ili otvoriti prostor za određeni oblik dogovora sa SDP-om BiH.
Kanton Sarajevo već godinama predstavlja jednu od najvažnijih političkih tačaka u Bosni i Hercegovini. Upravo se u Sarajevu često postavljaju temelji za dogovore koji se kasnije prenose na federalni i državni nivo. Osim što raspolaže izuzetno velikim budžetom, ovaj kanton zbog statusa glavnog grada ima i poseban politički značaj.
Dom naroda kao ključni faktor
Ukoliko se pokaže da stranačka većina u Kantonu Sarajevo nije dovoljna za jednostavno formiranje vlasti, već da presudnu ulogu imaju i nacionalna zastupljenost te međustranački dogovori, sličan scenario mogao bi se ponoviti i na nivou Federacije BiH.
Posebno važnu ulogu u tom procesu imat će Dom naroda Parlamenta FBiH. Politički odnosi u ovom domu ne zavise samo od ukupnog broja mandata, nego i od rasporeda delegata unutar klubova konstitutivnih naroda i Ostalih. Nakon formiranja novih kantonalnih skupština i izbora delegata postat će jasnije kakve su stvarne mogućnosti za uspostavljanje federalne većine.
Za SDP BiH naročito je značajan Klub Srba, kroz koji ova stranka može ostvariti politički utjecaj veći od onoga koji bi se mogao zaključiti samo na osnovu broja zastupnika u Predstavničkom domu. Izbor Igora Stojanovića za potpredsjednika Federacije u aktuelnom sazivu pokazao je koliko nacionalna struktura institucija može biti važna u političkim pregovorima.
Zbog toga bi svaki pokušaj SDA, SBiH i DF-a da eventualnu većinu u Sarajevu pretvore u osnovu za preuzimanje vlasti na federalnom nivou morao uzeti u obzir odnose u Domu naroda. Bez odgovarajuće podrške unutar klubova delegata, ni naizgled povoljna stranačka matematika ne mora garantovati uspjeh.
U takvim okolnostima SDP BiH mogao bi zadržati značajnu pregovaračku poziciju, čak i ako ga pojedine stranke trenutno isključuju iz svojih planova za formiranje vlasti.
Na kraju, Efendićeva odluka da odbije saradnju sa SDP-om mogla bi se pokazati kao potez koji će imati ozbiljne posljedice po budući položaj SBiH. Ostaje otvoreno pitanje hoće li stranka uspjeti pronaći dovoljno političke podrške za ulazak u vlast ili će se, uprkos početnom optimizmu, suočiti s mogućnošću odlaska u opoziciju.
(SB)