U petak, 25. jula u u memorijalnom kompleksu Père-Lachaise u Parizu bit će otvoreno Spomen-obilježje žrtvama genocida u Srebrenici.
Događaju će prisustvovati preživjeli i članovi porodica žrtava, Denis Bećirović, član Predsjedništva Bosne i Hercegovine, Anne Hidalgo, gradonačelnica Pariza, kao i veliki broj zvaničnika Francuske.
Zbog simbolike, uprkos logističkim izazovima, inicijator projekta – udruženje Solidarité Internationale Bosnie-Herzégovine-France (SIBH-France) – odlučilo je da spomen-kamen bude dopremljen iz BiH. Kamen od sivog granita u obliku monolita potiče iz Travnika, a spomenik je izgrađen u junu ove godine u Kladnju, od strane vajara Ademira “Ade” Halilovića.
Halilović je poznat po radu na brojnim spomen-obilježjima. Do sada je realizirao preko 5000 nadgrobnih spomenika i nišana za šehide, umrle branitelje i njihove roditelje širom BiH, kao i u dijaspori. Na spomeniku se nalazi mapa Bosne i Hercegovine i natpis: „U julu 1995., 8.372 Bošnjaka bili su žrtve genocida u Srebrenici, u Bosni i Hercegovini. Nećemo ih zaboraviti.“
Mapa Bosne i Hercegovine predstavlja i simboličnu poruku negatorima međunarodno priznatih granica BiH.
Spomenik žrtvama genocida u Srebrenici postavljen je u aleji memorijalnih spomenika, neposredno pored spomenika posvećenog žrtvama genocida nad Tutsijima u Ruandi (1994), kao i spomenika francuskim vojnicima poginulim u Drugom svjetskom ratu.
Projekat je pokrenut 2020. na inicijativu nevladine organizacije Solidarnost sa Bosnom i Hercegovinom (SIBH-France), koja okuplja bosanskohercegovačka udruženja i prijatelje Bosne i Hercegovine u Francuskoj. Spomenik ima za cilj da oda počast žrtvama zločina koje su počinile srpske snage nad Bošnjacima u julu 1995., te da postane simbolično mjesto sjećanja na sve civilne žrtve rata u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995. – više od 100.000 ubijenih i dva miliona raseljenih.
Nakon usvajanja Rezolucije Generalne skupštine Ujedinjenih nacija kojom je 11. juli proglašen Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici – a koju je podržala i Francuska – stvoreni su uslovi da Grad Pariz odobri postavljanje Memorijala. Proces je bio dugotrajan i suočen s brojnim preprekama.
Od perioda Françoisa Mitterranda, uloga Francuske tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu i danas izaziva bolna sjećanja, kada je francuska politika odbijala osuditi velikosrpsku ratnu strategiju i politiku Slobodana Miloševića. U 2025., mnogi francuski mediji, intelektualci i političari i dalje izbjegavaju jasnu terminologiju, zanemarujući presude međunarodnih sudova koje su jasno okarakterisale događaje kao genocid i ratne zločine inspirisane velikosrpskom ideologijom. U Francuskoj je genocid u Srebrenici za većinu stanovništva i dalje nepoznata historijska činjenica, a u školskim udžbenicima rat u Bosni i Hercegovini se svodi na nekoliko riječi, najčešće na opsadu Sarajeva.
Poricanje genocida prisutno je i u Francuskoj. U Parizu je 2020. godine vandalski oskrnavljena ulica Srebrenica, dok francuska krajnja desnica otvoreno podržava obilježavanje 9. januara u Republici Srpskoj, datuma kojeg međunarodni sudovi povezuju s diskriminacijom i negiranjem države BiH.
UN rezolucija poziva države članice da obilježavaju godišnjicu genocida i uvrste u svoje obrazovne programe učenje o Srebrenici. Ovim spomen-obilježjem genocid u Srebrenici će trajno ući u kolektivnu memoriju Pariza i Francuske. Dan sjećanja i spomenik pomoći će budućim generacijama da razumiju razmjere zločina i čuvaju uspomenu na žrtve, kako se zlo više nikada ne bi ponovilo.