Bosna i Hercegovina suočava se s ozbiljnim institucionalnim zastojima u procesu usvajanja ključnih zakona, što direktno utiče na evropski put zemlje i ekonomske tokove. Među najvažnijim pitanjima izdvaja se neusvajanje Zakona o regulatoru, prijenosu i tržištu električne energije, zbog čega država, prema procjenama, godišnje gubi i do pola milijarde konvertibilnih maraka.
Ovaj zakon je, kako se navodi, čak 14 puta bio na dnevnom redu Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, ali nikada nije razmatran zbog izostanka političkog dogovora o sjedištu berze električne energije.
Od početka godine Bosna i Hercegovina plaća određene finansijske posljedice prema Evropskoj uniji zbog neusvajanja Zakona o regulatoru, prijenosu i tržištu električne energije, odnosno neuspostavljanja mehanizma za prilagođavanje granica ugljendioksida u proizvodnji električne energije, poznatog kao CBAM.
Problemi su prisutni i u sektoru obnovljivih izvora energije. U Bosni i Hercegovini postoji više od dvije i po hiljade takvih elektrana, ukupne snage oko hiljadu i po megavata, u koje je investirano približno tri milijarde maraka.
„Da imamo uspostavljen ovaj zakon, uz ovu količinu proizvedene energije, na osnovu certifikata bismo godišnje mogli ostvariti i do pola milijarde maraka, koje Bosna i Hercegovina trenutno gubi zbog nepostojanja ovog zakona“, kazao je predsjednik Udruženja „Kupujmo i koristimo domaće“ Admir Kapo za FTV.
Profesor na Mašinskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu Azrudin Husika istakao je da nepostojanje berze direktno utiče na tržište i troškove električne energije.
„Nepostojanje berze značajno utiče na troškove, odnosno na nemogućnost naših proizvođača, ali i potrošača električne energije, da dobiju povoljnije ponude“, rekao je Husika.
Iako se govori o stotinama miliona maraka potencijalnih prihoda, politički dogovor i dalje izostaje. Trenutno su u opticaju dva zakonska prijedloga – jedan koji je predložilo Vijeće ministara Bosne i Hercegovine sa sjedištem berze u Mostaru, te drugi koji je usvojen u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH i predviđa sjedište u Brčko distriktu.
Predsjedavajući Doma naroda PSBiH Kemal Ademović više puta je predlagao da se jedan od ova dva zakona uvrsti na dnevni red, ali je Dragan Čović izrazio protivljenje oba prijedloga.
„Njemu je sporno što je, prema njegovom tumačenju, postojao dogovor da sjedište bude u Mostaru, a Predstavnički dom je donio drugačije rješenje“, kazao je Ademović.
S druge strane, Dragan Čović, zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda PSBiH (HDZ BiH), poručio je da izmještanje sjedišta berze nije prihvatljivo.
„Svi koji smatraju da će mjesto trgovanja električnom energijom biti izmješteno iz Mostara u Brčko su u zabludi, to se neće dogoditi“, rekao je Čović.
Stručnjaci upozoravaju da politička neslaganja ne bi smjela biti iznad ekonomskih posljedica koje trpe privreda i investitori. Također navode da ne postoje tehnički razlozi za insistiranje na određenoj lokaciji berze.
„Žalosno je da dolazimo u situaciju da gubimo desetine miliona konvertibilnih maraka zbog nemogućnosti izvoza i visokih troškova električne energije, samo zbog pitanja da li će nešto biti u Mostaru, Sarajevu, Banjoj Luci ili Tuzli. To pokazuje pasivan odnos politike“, ocijenio je energetski stručnjak Amer Jerlagić.
Trenutna situacija dovela je do toga da je električna energija iz Bosne i Hercegovine na izvoznom tržištu znatno skuplja nego što bi bila bez dodatnih opterećenja. Iz Sekretarijata Energetske zajednice ranije su poručili da očekuju usvajanje zakona u skladu s preuzetim obavezama, ali politički dogovor u BiH još nije postignut.