Nakon završetka sastanka lidera vladajuće koalicije u Federaciji BiH i američkog otpravnika poslova Johna Ginkela, dogovoreno je da Južnu plinsku interkonekciju finansiraju i upravljaju američke privatne kompanije.
Ipak, lider HDZ-a BiH, Dragan Čović, ponovno je aktivirao priču o Dejtonu 2 i trećem entitetu, što je izazvalo dojam nezadovoljstva američkim prijedlogom. Čović je istakao da bi implementacija trećeg entiteta, po njegovom mišljenju, dovela do ravnoteže i stabilnosti države, iako je prethodnih dana govorio suprotno.
Politički pritisak, a ne realna namjera
Analitičari navode da ovakav potez više predstavlja politički pritisak nego stvarnu namjeru stvaranja trećeg entiteta. Primarni cilj, kako kažu, bio je da u bošnjačkoj javnosti izazove sumnju da je Južna plinska interkonekcija dio šireg plana oko Dejtona 2.
Kontrola nad plinom – prošli pokušaji i sadašnje rješenje
Čović je podsjetio da su ranije hrvatske kompanije pokušavale putem ucjena i pritisaka dobiti kontrolu nad većinskim vlasništvom gasovoda. Sada američko rješenje nudi kompromis, koji zaobilazi BH Gas i onemogućava HDZ-u da se domogne većinskog vlasništva, dok Sarajevo ostaje nezavisno od političkih ucjena.
Odluka američkih investitora jasno stavlja do znanja da je fokus na stabilnosti, funkcionalnosti i ravnoteži u Federaciji, dok politički pritisci i pokušaji manipulacije energetskim resursima bivaju ograničeni.