Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt predstavio je zaključke dvodnevnog zasjedanja Vijeća za implementaciju mira (PIC), poručivši da su u određenim segmentima postignuti vidljivi pomaci, ali da krucijalne reforme i dalje zavise od domaćih institucija i njihove spremnosti da rade zajedno.
Dejtonska dokumentacija kao podsjetnik na otvorene obaveze
Schmidt je na početku obraćanja istaknuo da je Ured visokog predstavnika pripremio posebno izdanje koje sadrži Dejtonski mirovni sporazum i ključne dokumente o funkcionisanju države. Publikacija je podijeljena svim članicama PIC-a.
„Namjera nije bila poručiti da je posao završen, već da pokažemo kako Bosnu i Hercegovinu očekuje još mnogo posla“, rekao je Schmidt.
Naveo je da je fokus zasjedanja bio na narednim koracima i temama koje zahtijevaju najveću političku pažnju. Učesnici su razgovarali s predstavnicima državnog Parlamenta, Centralne izborne komisije, organizacije Pod lupom te međunarodnih partnera poput OSCE-a, EUFOR-a, NATO-a i Vijeća Evrope.
Napredak postoji, ali ključni izazovi ostaju
Prema Schmidtovim riječima, unutar PIC-a postoji zajedničko mišljenje da Bosna i Hercegovina ostvaruje određeni napredak, ali da brzina reformi ne zadovoljava očekivanja.
„Istaknuli smo nekoliko prioriteta: usvajanje državnog budžeta za narednu godinu, rješavanje pitanja državne imovine te uvođenje novih tehnologija u izborni proces radi veće transparentnosti i jačanja njegovog integriteta“, rekao je.
Posebno je naglasio da Vijeće ministara nije imenovalo glavnog pregovarača sa Evropskom unijom niti usaglasilo dva zakona koja se smatraju nužnim reformskim iskoracima.
„Nadam se da bi taj posao mogao biti završen sljedeće sedmice“, poručio je Schmidt, dodavši da je mnogo aktera očekivalo veći napredak prije zasjedanja.
Dejtonski okvir i funkcionalnost institucija
Među ključnim temama bilo je i dejtonsko ustavno uređenje. Schmidt je naveo da se razgovaralo o aktuelnoj političkoj situaciji, kapacitetu državnih institucija i mogućnostima budućih reformi.
„Detaljno smo govorili o Dejtonu – gdje se danas nalazimo i šta se može očekivati. Uočili smo da su neke državne institucije u proteklom periodu pokazale određenu snagu i napredak“, istaknuo je.
Najavio je da će PIC sljedeći sastanak održati za šest mjeseci, uz očekivanje konkretnih i mjerljivih rezultata.
O bonskim ovlastima i odgovornosti domaćih političara
Schmidt je govorio i o razgovoru sa američkim zvaničnikom Markom Flemingom. Ponovo je otvoreno pitanje upotrebe bonskih ovlasti. Naglasio je da se uloga visokog predstavnika, definisana Aneksom 10, ne mijenja, ali da se napredak države mora zasnivati prije svega na domaćoj političkoj volji.
„Budućnost BiH leži u domaćim institucijama, a ne u svakodnevnim intervencijama visokog predstavnika… postoji široka saglasnost da sve opcije treba ostaviti otvorenim“, rekao je Schmidt.
Dodao je da evropske institucije ostaju snažno angažovane u BiH, ali da obaveze na evropskom putu zahtijevaju ozbiljan i dosljedan rad — poput reformi Zakona o VSTV-u i uređenja pravosuđa.
Finansiranje BHRT-a – zadatak za domaće vlasti
Osvrnuvši se na finansiranje BHRT-a, Schmidt je izrazio očekivanje da će domaće institucije u budžetu za 2026. godinu osigurati stabilan model.
„Voljeli bismo da ovo pitanje bude sistemski riješeno u okviru budžeta i da se ispoštuje obaveza finansiranja BHRT-a kao državnog javnog servisa“, rekao je.
Državna imovina – jedna od najvećih blokada razvoja
Schmidt je posebno naglasio da je pitanje državne imovine godinama među najvećim prepreka razvoju zemlje. Prema njegovim riječima, neriješeni status imovine otežava privlačenje investicija i ograničava lokalne zajednice.
„Ako želimo otvoriti BiH za investitore, pitanje državne imovine mora se rješavati“, kazao je, dodajući da će ovo ostati jedna od ključnih tema i u mjesecima koji slijede.