U našoj zemlji, susjedstvu te u Evropskoj uniji i Sjedinjenim Državama mjesecima se pod vodstvom lidera HDZ-a raspravlja o novom uređenju Bosne i Hercegovine i ideji trećeg entiteta, koja je dugogodišnja politička ambicija HDZ-a.
Trideseta godišnjica potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma ponovo je otvorila i stare i nove rasprave o preuređenju države. Saglasni su jedino da su promjene potrebne, ali neke političke struje zagovaraju nove podjele, dok druge pokušavaju ojačati autokratske modele upravljanja. Dijalog je sveden na minimum. Dok se obilježavala godišnjica Daytona, Dragan Čović, lider HDZ-a BiH i predsjednik HNS-a, sa saradnicima je pokrenuo intenzivnu kampanju o tome kako bi, po njihovom mišljenju, BiH trebala izgledati. O tim idejama govori se kako u BiH i regiji, tako i u međunarodnim političkim krugovima.
Ofanziva u toku
Krajem oktobra Čović je mostarskim studentima govorio o manama Dejtonskog sporazuma. Razmatrajući demografske, ekonomske i društvene promjene u zemlji, kritizirao je odluke visokih predstavnika, govorio o protektoratu, osuđenicima za ratne zločine i opisivao državu kroz simboliku “konsocijacijske masline” triju naroda. Posebno je naglasio potrebu pojednostavljivanja sistema, naročito u Federaciji BiH.
– Logika dva entiteta i tri konstitutivna naroda u startu je postavljena tako da može napraviti nesklad u funkcioniranju ili nefunkcionalnu strukturu vlasti, što, manje-više mi danas živimo – rekao je Čović, upozoravajući i da je “najveća zabluda mišljenje da se brojnost može koristiti kao alat”.
Tokom ove kampanje glasniji postaju i njegovi međunarodni saveznici. Max Primorac iz američke Heritage Foundation podržao je stavove europarlamentarke Željane Zovko i pred Kongresom SAD-a izjavio da “samo treći entitet na većinski hrvatskim područjima može spasiti ovu progonjenu kršćansku zajednicu”, dodajući da “Hrvati trpe tešku diskriminaciju od brojnije muslimanske zajednice”. Kritizirao je i rad OHR-a.
Čović je u intervjuu za Glas Srpske naglasio da bi “napravio treći entitet kada bi mogao”, ali dodao da to nije moguće bez izmjene Ustava BiH:
– Nisam, jer za to treba promijeniti Ustav. Bez promjene Ustava zaista nema smisla o tome previše ulaziti u rasprave – poručio je.
Profesor ustavnog prava na Burchu dr. Davor Trlin pojašnjava da Član X/1. Ustava BiH predviđa da se Ustav može mijenjati dvotrećinskom većinom prisutnih u Predstavničkom domu PSBiH, ali dodaje da se, zbog federalnog karaktera ustava, procedura amandmana uvijek provodi kroz oba doma Parlamentarne skupštine.
Prema njegovim riječima, prijedlog amandmana mora imati dvotrećinsku podršku u Predstavničkom domu, a zatim običnu većinu u Domu naroda. Ipak, bez podrške predstavnika sva tri naroda gotovo je nemoguće provesti bilo kakvu ustavnu izmjenu jer svaki klub delegata može blokirati rad Doma naroda.
Ako se zna da su ovi uslovi dobro poznati i samom Čoviću, postavlja se pitanje zašto ofanziva jača upravo sada. Zaključak mnogih analitičara je da se radi o još jednom pokušaju usporavanja euroatlantskih integracija BiH.
Čović je najavio da će HAZU u BiH predstaviti Zbornik “Hrvati u dejtonskoj BiH – stanje i budućnost”, dok će slične promocije održati Zovko u Bruxellesu, uz podršku političkih saveznika iz Hrvatske. Zbornik je već predstavljen u Mostaru, a devetog decembra biće promovisan i u Zagrebu.
– Bez izmjene Ustava, to se ne može napraviti, a da bi se promijenio Ustav, potrebne su dvije trećine svakog od naroda – rekao je Čović, uz tvrdnju da konsocijacijski federalizam može osigurati ravnotežu između tri naroda.
Zovko je u Evropskom parlamentu predstavila knjigu “30 godina nakon Daytona: Naučene lekcije”, uz autore među kojima su hrvatski premijer Andrej Plenković, Borjana Krišto, Gordan Grlić Radman i ponovo Max Primorac.
Primorac je ustvrdio da bi “federalni sistem s tri jedinice, oslobođen miješanja OHR-a, smanjio separatističke pritiske” i da bi takav model garantovao veću autonomiju svim narodima te ubrzao integraciju BiH u transatlantske strukture.
U isto vrijeme, u domaćoj javnosti glasniji su i dugogodišnji zagovornici trećeg entiteta. Profesor Marko Tokić sa Sveučilišta u Mostaru, gostujući na RTVHB-u, iznio je tvrdnje o navodnim bošnjačkim planovima za “vlastitu republiku”, te optužio ambasadora Zlatka Lagumdžiju da je 2000. godine zagovarao model s tri federalne jedinice, uz reviziju entitetskih granica. Lagumdžija je to negirao, navodeći da s Tokićem nikada nije razgovarao i da su tvrdnje izmišljene ili pogrešno pripisane.
Podsjetio je da je kao predsjedavajući Vijeća ministara i lider Alijanse za promjene, zajedno s međunarodnom zajednicom, sudjelovao u gašenju projekta Hrvatske samouprave i akciji u Hercegovačkoj banci:
– I danas isto mislim, govorim i radim sve što mogu. Kako na jačanju države, tako i u borbi protiv podjela kojima je više puta već presuđeno – rekao je Lagumdžija.
Prema njegovim riječima, ideje o trećem entitetu su reciklirane i dio duge političke strategije koja se vraća kad god se otvara pitanje ustavnih reformi ili evropskog puta BiH.