data-nosnippet>
Ustavni sud Bosne i Hercegovine donio je odluku kojom je utvrdio da je termin “zajedničke institucije” neustavan te da se ispravno smije koristiti isključivo izraz “institucije Bosne i Hercegovine”. Time je potvrđeno da upotreba pridjeva koji sugeriše konfederalni karakter države nije u skladu s Ustavom BiH. Odluka se odnosi na predmet iz 2023. godine, u kojem su osporene odredbe Zakona o zastavi BiH jer su sadržavale formulacije poput “zajedničke institucije ili institucije kojima upravljaju zajedničke institucije…”. Sud je zaključio da su takve odredbe u suprotnosti s članom I/2. i članom III/1. Ustava BiH.
Prema obrazloženju Ustavnog suda, ustavni okvir predviđa postojanje samo institucija Bosne i Hercegovine, bez dodatnih kvalifikacija. Upotreba izraza “zajedničke institucije” mijenja ustavnu namjeru i može implicirati da BiH ima strukturu državne zajednice ili konfederacije, a ne suverene države – što je u suprotnosti s temeljnim odredbama Dejtonskog ustava.
Uprkos odluci Suda, političari iz entiteta Republika Srpska nastavljaju koristiti ovaj termin – kako predstavnici vlasti, tako i dio opozicije. Najnoviji primjer je izjava članice Predsjedništva BiH, Željke Cvijanović, koja je ponovo ignorisala odluke Ustavnog suda i nastavila koristiti termin koji je pravno neustavan. Ona je izjavila:
– Bošnjački kadar u zajedničkim institucijama ponovo blokira povezivanje i razvoj. Sarajevo nastavlja da drži BiH u ekonomskoj i infrastrukturnoj izolaciji. Sjećamo se koliko dugo su sprečavali puštanje u rad mosta Bratoljub koji nas povezuje sa Srbijom.
Cvijanović je dodala da isti problemi postoje i kada je riječ o “zajedničkim energetskim i infrastrukturnim projektima”, optužujući određene strukture za blokade povezivanja s Hrvatskom i EU:
– Neka izađu i objasne svojim privrednicima, prevoznicima i građanima zbog čega i u čijem interesu to rade. U interesu ljudi i privrede, sasvim sigurno, ne, zaključila je Cvijanović.
Reakcije stručnjaka
Profesor ustavnog prava Šukrija Bakšić ističe da institucije moraju reagovati:
– Na potezu treba da bude visoki predstavnik jer ovakav vokabular nije u skladu sa mirovnim sporazumom, a njegova nadležnost je praćenje sprovođenja istog. S druge strane ima posla i za tužilaštvo jer ne provođenje odluka ustavnog suda je krivično djelo, kazao je Bakšić.
Profesor Davor Trlin naglašava težinu kršenja odluka Ustavnog suda:
– Nepoštovanje obvezujućih odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine od strane vlasti Republike Srpske nije puki politički nesporazum, već direktno kršenje članova III/3(b) i VI.4. Ustava i ugrožavanje ustavnog poretka cijele države.
On podsjeća da se termin “zajedničke institucije” godinama koristi s jasnom političkom namjerom da se oslabi državna struktura i sugeriše konfederalni model. Trlin navodi da je Sud u više odluka — uključujući U-23/22 i U-8/25 — već jasno proglasio termin neustavnim.
Prema njegovim riječima, posljedice upotrebe ovog termina i ignoriranja sudskih presuda mogu biti ozbiljne:
– automatsko stavljanje neustavnih akata van snage,
– krivična odgovornost prema članu 239. Krivičnog zakona BiH,
– moguće intervencije međunarodne zajednice i visokog predstavnika.
Trlin upozorava da se ovakvim postupanjem otvara nova ustavna kriza koja može zemlju dovesti u stanje institucionalnog vakuuma:
– Pravna država ne može funkcionirati selektivnim poštovanjem zakona – ili je poštujemo svi ili je nema niko, zaključuje.
Stručnjaci se slažu da je sada ključno kako će reagovati Tužilaštvo BiH, ali i međunarodne institucije poput OHR-a i PIC-a, budući da Republika Srpska, iako ima široke nadležnosti u okviru Dejtona, nema pravo mijenjati ustavni karakter države niti odbijati provoditi konačne odluke najvišeg sudskog organa u BiH.