Žestoka rasprava i snažne poruke obilježile su međunarodnu konferenciju o Dejtonskom mirovnom sporazumu i političkoj situaciji u Bosni i Hercegovini, održanu u Zagrebu tri decenije nakon završetka rata. Skup je okupio predstavnike iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine, akademske stručnjake, kao i pojedine aktere s američke političke scene.
Među učesnicima je bila i Željka Cvijanović, članica Predsjedništva Bosne i Hercegovine, koja je poručila da je Bosna i Hercegovina bila i ostala eksperiment, uz tvrdnju da visoki predstavnik nije zakonodavac, dok Ustavni sud, prema njenim riječima, nije zaštitnik Ustava, već kreator novih rješenja.
Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović izjavio je da Ured visokog predstavnika treba zatvoriti te da je neophodno hitno riješiti pitanje državne imovine. U istom kontekstu, kontroverzni lobist Max Primorac, povezan s američkom konzervativnom organizacijom Heritage Foundation, poručio je da je treći entitet rješenje.
Na ovakve istupe reagirao je ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković, koji je uputio pismo Američkom kongresu, navodeći, između ostalog, da su mnoge tvrdnje Maxa Primorca bez činjenične osnove.
“Dejton je bio sporazum koji je obećavao jednakost tri naroda, a to se nije ostvarilo. Lokalna rješenja nisu mnoguća ako lokali akteri nemaju suverenitet. Ako konačna vlast leži u rukama evropskog diplomate. To je uzrok stalnih prijetnji secesijom iz Republike Srpske, a broj Hrvata u Bosni i Hercegovini je pao za 60 posto. Oni čak ne mogu glasati za pripadnike svog naroda. To, jednostavno, ne funkcionira. Takav je razvoj situacije otvorio prostor ‘komunističkoj Kini, Rusiji, pa čak i Iranu’, koje koriste haos i dodatno destabilizuju region”, rekao je Primorac.
Na njegove riječi oštro je odgovorio Mustafa ef. Cerić, bivši reisul-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini:
“Gurate nas opet u rat, a mi to ne želimo! Mi, Bošnjaci, ne želimo ‘Kordoba sindrom’. Ne želimo da nas stavite u geto, niti da nam kažete da mi primjenjujemo šerijatski, muslimanski zakon i da zaboravimo ostalo! Kažete da samo Hrvati njeguju evropske vrijednosti, da vas pitam onda, ako idete u Stolac, zašto se bošnjačka djeca ne mogu voziti u istom autobusu s hrvatskom djecom? Mi smo jedini narod na Balkanu koji nema svoju nacionalnu državu. Ne tražimo je. Želimo živjeti s vama – i nakon genocida i nakon udruženog zločinačkog poduhvata. Mi želimo živjeti. A vi pokazujete da ne želite živjeti s nama.”
Mustafa ef. Cerić bio je jedan od panelista na konferenciji posvećenoj Dejtonskom sporazumu. Na početku izlaganja osvrnuo se na poziv ministra vanjskih poslova Hrvatske Gordana Grlić-Radmana:
“Ne znam zašto me je Radman zvao, ali znam šta ću reći. Možda će mu se svidjeti što imam reći, možda će zažaliti što me pozvao.”
U uvodnom dijelu govora govorio je o globalnom političkom kontekstu i aktuelnim izazovima:
“Pretpostavljam da smo danas u situaciji da se molimo za spas, jer imamo vozača, mislim na predsjednika Trumpa, koji plaši i nas i svijet onim što bi se moglo desiti.”
Najavio je da će se fokusirati na Bosnu i Hercegovinu i budućnost regiona, ističući pitanje sigurnosnih garancija. Kao ključnu poruku naveo je potrebu hitnog članstva BiH u NATO savezu.
“Članstvo u NATO-u je ključno za stabilnost Bosne i Hercegovine. Sve tri konstitutivne zajednice su 2009. parlamentarnom odlukom podržale taj put. Imam i pismo iz te godine u kojem je Nebojša Radmanović, kao član Predsjedništva, potpisao zahtjev za Partnerstvo za mir”, rekao je Cerić, dodajući da i danas postoji prostor za obnovu tog konsenzusa.
Podsjetio je i na iskustva susjednih zemalja:
“Sjeverna Makedonija i Crna Gora su se značajno stabilizirale nakon ulaska u NATO. Nestala je regionalna neizvjesnost.”
Posebnu pažnju posvetio je ulozi Hrvatske, naglašavajući njen potencijalni utjecaj:
“Hrvatska je historijski podržavala Bosnu, uključujući i rezoluciju UN-a o genocidu u Srebrenici. Sada može postati glavni sponzor našeg NATO puta. Pošten dogovor je moguć: Hrvatska podržava Bosnu u NATO integracijama, a Bosna uvažava prioritete Hrvata.”
Upozorio je i na tvrdnje da Zagreb neformalno koči NATO aspiracije BiH:
“Javna i jasna podrška Hrvatske otklonila bi sumnje i zaustavila dezinformacije.”
Govoreći o širem geopolitičkom kontekstu, osvrnuo se i na utjecaj Rusije:
“NATO upozorava da Rusija pokušava utjecati na unutrašnja kretanja u BiH i regionu. Prekid Dodikovih veza s Moskvom, kakav najavljuje, samo dodatno potvrđuje hitnost integracije.”
Istakao je da i pripadnici Oružanih snaga BiH naglašavaju kako je spremnost na krize direktno povezana s napretkom ka NATO-u, upoređujući politike u regionu:
“Srbija odbacuje NATO i negira genocid u Srebrenici, dok Hrvatska podržava naš evropski put. Ono što još nedostaje jeste otvorena podrška NATO integracijama.”
Na kraju je poručio da Hrvatska treba preuzeti ulogu glavnog sponzora ulaska BiH u NATO i animirati međunarodne partnere, naglašavajući da bi pomak mogao biti ostvaren već na narednom NATO samitu u Turskoj:
“Bosna danas ima historijsku šansu, sličnu onoj iz 2009. godine. NATO ostaje posvećen Zapadnom Balkanu kao regionu od strateškog značaja.”