Vijest iz rubrike „vjerovali ili ne“: Milorad Dodik, negator genocida u Srebrenici, kojem je od funkcija ostala još samo ona predsjednika Savez nezavisnih socijaldemokrata, nakon pravosnažne sudske presude, na privatnom Univerzitetu Judson University u Chicago, dobio je nagradu za demokratiju.
Istovremeno, ispred kampusa ovog univerziteta održani su protesti na kojima je nekoliko nevladinih organizacija iz Sjedinjene Američke Države osudilo dolazak Dodika, navodeći da njegovo djelovanje podriva rad državnih institucija u Bosni i Hercegovini i da je dodjela priznanja neprihvatljiva.
Dodik najavljuje da će narednog vikenda biti u Moskva i da će čuvati partnerstvo i s američkom administracijom i s Rusijom.
Kontinuirane prijetnje secesijom, negiranje genocida u Srebrenici, podrivanje i negiranje suverene države Bosna i Hercegovina, kao i nepoštivanje odluka visokog predstavnika, doveli su i do pravosnažne presude. U takvom kontekstu, dodjela nagrade, koju organizatori opisuju kao priznanje „za one koji čvrsto stoje u odbrani demokratskih vrijednosti“, izazvala je dodatne reakcije.
Tokom obraćanja, Dodik je iznio niz kontroverznih tvrdnji o političkom i društvenom životu u Bosni i Hercegovini, uključujući optužbe na račun vjerskih institucija i izbornih procesa.
„Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini odlučuje ko je na vlasti. Oni petkom odu na džumu i tamo im imami kažu za koga će glasati za dva dana na izborima u nedjelju. Mnogi od tih imama su završili vjerske škole na Bliskom istoku, u Iranu“, rekao je Dodik.
Za to vrijeme, ispred univerziteta protestovalo je više nevladinih organizacija koje smatraju da je neprihvatljivo da akademske institucije daju prostor političarima čije djelovanje izaziva duboke podjele.
„Moramo se držati kršćanskih vrijednosti. Kako možete dovesti nekoga ko ismijava žrtve genocida“, poručili su učesnici protesta.
U Bosni i Hercegovini reakcije su podijeljene. Dok jedni smatraju da je riječ o značajnom priznanju, drugi ga vide kao rezultat lobiranja bez stvarne političke težine.
Vršiteljica dužnosti direktorice Kancelarije za međunarodnu saradnju RS-a Ana Trišić Babić ocijenila je da je riječ o važnom političkom trenutku.
„Veliki je dan ovo za RS. RS je već odavno prepoznata kao faktor, a ovo priznanje koje je dobio predsjednik Milorad Dodik je priznanje za cijelu RS i njene građane“, navela je Trišić Babić.
Zastupnik SDA u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Edin Ramić ukazao je na ulogu lobiranja.
„Postoji narodna izreka da novac vrti gdje burgija neće. Nažalost, pokazuje se da novac koji Dodik ulaže u lobiranje daje određene rezultate”, kaže Ramić.
Zastupnik SDP-a BiH Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine u državnom parlamentu Albin Muslić smatra da je riječ o politički motiviranoj aktivnosti.
“Radi se o završnoj fazi lobiranja koju su građani RS-a masno platili i o priznanju koje je međunarodno pravno irelevantno i nikoga ne obavezuje“, izjavio je Muslić.
Pravno neobavezujuće, ali politički značajno, ovakvo priznanje može poslužiti kao podloga za dalje jačanje politike Milorada Dodika, uz nedovoljan institucionalni odgovor.
Novinar i analitičar Dragan Bursać upozorava na moguće šire posljedice.
„Radi se o fazi u kojoj će, osim negiranja genocida, biti prisutno i retoričko uspostavljanje državnosti entiteta Republika Srpska, zazivanje trećeg entiteta i označavanje Bošnjaka kao muslimanskih ekstremista. Sve će to biti plasirano iz centara moći uz podršku lobista, dok će reakcija Bosne i Hercegovine biti blaga ili nikakva“, rekao je Bursać.
Novinar Ranko Mavrak smatra da Dodik koristi lobiranje za vlastitu promociju.
„Dodik je još jednom iskoristio svoje lobiranje u Sjedinjenim Američkim Državama kako bi se predstavio kao žrtva navodno ‘zločinačkog’ sistema u Bosni i Hercegovini,a pri tome izbjegavajući odgovornost za sve što se u zemlji dešava“, kazao je Mavrak.
U svijetu u kojem se negiranje genocida nagrađuje aplauzima, a istina relativizira, ostaje pitanje – je li problem u onome ko govori ili u onima koji mu to omogućavaju?

