Velike promjene u stratosferskim vjetrovima ukazuju na završnu fazu slabljenja i raspada Polarni vrtlog, a taj proces mogao bi imati značajan utjecaj na vremenske prilike u Evropi tokom marta. Prema meteorološkim analizama, njegov konačni kolaps može oblikovati atmosferske obrasce sve do ranog proljeća.
Šta je polarni vrtlog?
Polarni vrtlog predstavlja veliku zimsku cirkulaciju zraka iznad sjeverne hemisfere. Sastoji se od dva dijela: gornjeg, koji se nalazi u stratosferi, i donjeg, smještenog u troposferi.
Kada je vrtlog snažan, hladan zrak ostaje zadržan nad Arktikom, dok su srednje geografske širine — uključujući Evropu i veći dio Sjeverne Amerike — pod utjecajem blažih vremenskih prilika. Međutim, kada oslabi, hladne zračne mase lakše se spuštaju prema jugu, donoseći izraženije promjene vremena. Upravo takav scenario trenutno se razvija.
Dva pravca promjene
Prema aktuelnim prognozama, obrat stratosferskih vjetrova očekuje se početkom marta. Taj proces mogao bi dovesti do formiranja dva glavna prodora hladnijeg zraka.
Prvi bi zahvatio područje Kanade te sjeverne i sjeveroistočne dijelove Sjedinjenih Američkih Država, uz osjetniji pad temperatura.
Drugi, značajniji za Evropu, mogao bi doprinijeti formiranju zone visokog pritiska nad evropskim kontinentom. To bi tokom prve polovine marta u velikom dijelu Evrope moglo rezultirati temperaturama iznad prosjeka za ovo doba godine.
Sredina marta – stabilnije vrijeme uz neizvjesnost
Sredinom mjeseca prognoze i dalje ukazuju na prisustvo toplije zračne mase nad zapadnim, centralnim i sjevernim dijelovima Evrope. Ipak, meteorolozi ističu da će mnogo zavisiti od konačnog položaja jezgre polarnog vrtloga nad Sibirom.
Ako se ta jezgra pomjeri zapadnije od trenutnih projekcija, hladniji zrak mogao bi brže zahvatiti evropski kontinent, što bi značajno izmijenilo sadašnje prognoze.
Kraj mjeseca – moguć pad temperatura
Trendovi za kraj marta sugerišu novu promjenu. Hladnija atlantska zračna masa mogla bi se širiti sa zapada i sjeverozapada prema Evropi. Takav razvoj situacije povezuje se s jačanjem visokog pritiska nad Grenlandom, što bi omogućilo sistemima niskog pritiska dublji prodor na evropsko tlo.
U tom slučaju topliji zrak bio bi potisnut prema istoku, dok bi veći dio kontinenta osjetio pad temperatura krajem mjeseca.
Stručnjaci naglašavaju da su ovi procesi dinamični i podložni promjenama, te da će preciznije prognoze zavisiti od daljnjeg razvoja atmosferskih kretanja u narednim sedmicama.
data-nosnippet>