Dopisnik Federalne televizije Ivica Puljić govorio je o sve ozbiljnijim političkim problemima unutar administracije američkog predsjednika Donalda Trumpa, optužbama na račun ministra odbrane Petea Hegsetha, najavljenim kongresnim istragama mogućih zloupotreba i korupcije, ali i novim informacijama o lobiranju vlasti Republike Srpske u Washingtonu.
Poseban fokus stavljen je na veze ljudi iz Trumpovog okruženja s lobističkim strukturama koje rade za Milorada Dodika, kao i na ulogu Alexandera Aldena u kreiranju američke politike prema Bosni i Hercegovini.
Zahtjevi za opoziv Petea Hegsetha
Govoreći o inicijativi za opoziv američkog ministra odbrane Petea Hegsetha, koji se suočava s optužbama zbog navodnih nezakonitih vojnih operacija u Iranu i Venecueli, Puljić je ocijenio da je riječ o ozbiljnom političkom pitanju. Podsjetio je i na kontroverze koje su obilježile Hegsethov mandat, uključujući smjene visokih vojnih oficira.
„Pete Hegseth je čovjek koji je najmanje omiljen među Trumpovim ministrima, čovjek koji ima vrlo kontroverzne poteze, čovjek koji je otpustio 20% najviših časnika u američkim oružanim snagama, generale, admirale, ljude koji znaju što rade“, kazao je Puljić.
Posebno je ukazao na činjenicu da inicijativa dolazi od republikanskog kongresmena Thomasa Massieja iz Kentuckyja, koji se ubraja među Trumpove kritičare unutar vlastite stranke.
Puljić je objasnio da bi za pokretanje postupka bilo potrebno pridobiti podršku manjeg broja republikanaca u Predstavničkom domu, dok bi konačna odluka o uklanjanju ministra zahtijevala znatno širu podršku u Senatu.
„Zastupnički dom ima ulogu Tužiteljstva, a ovdje se ide na suđenje u Senatu, za uklanjanje Hegsetha iz Pentagona, potrebni su glasovi 67 senatora“, naveo je Puljić.
Iako Hegseth i dalje ima podršku Donalda Trumpa, Puljić smatra da bi postojeća neslaganja unutar administracije, posebno ona koja se tiču odnosa s potpredsjednikom J. D. Vanceom, mogla utjecati na njegovu daljnju političku poziciju.
Demokrati pripremaju istrage o mogućim zloupotrebama
Najave demokrata da će pojačati nadzor nad radom Trumpove administracije mogle bi, prema Puljićevim procjenama, otvoriti niz novih političkih afera.
U središtu pažnje nalazi se kongresni Odbor za nadzor, koji bi trebao ispitivati moguće nepravilnosti i korupcijske aktivnosti, uključujući i postupke bivše šefice osoblja Bijele kuće Susie Wiles.
Puljić je posebno naglasio da bi istrage mogle obuhvatiti i poslovne i lobističke veze povezane s Republikom Srpskom.
„Među korupcijskim skandalima koje će odbor za nadzor, ovo je za nas važno istražiti, nalaze se i sumnjive radnje koje je poduzimala Trumpova do prije nekoliko dana najvjernija suradnica, a sada očigledno žrtveno janje, bivša šefica osoblja Bijele kuće, Susie Wiles“, rekao je Puljić.
Otkrivene veze lobističke firme i vlasti Republike Srpske
Pozivajući se na istraživanje New York Timesa, Puljić je govorio o poslovnim vezama porodice Susie Wiles s lobističkom firmom Continental Strategy.
Prema navodima koje je prenio, Katie Wiles, kćerka bivše šefice osoblja Bijele kuće, partnerica je u ovoj firmi, kojoj vlasti Republike Srpske, predvođene Miloradom Dodikom, navodno isplaćuju 35.000 dolara mjesečno od februara 2026. godine.
U ovom kontekstu posebno je izdvojena uloga Alexa Garcije, partnera u Continental Strategy, za kojeg Puljić navodi da je posredovao u organizaciji sastanka Željke Cvijanović i Susie Wiles u Bijeloj kući 21. septembra.
Puljić je ukazao i na vremenski slijed diplomatskih kontakata, podsjećajući da je Dodik ubrzo nakon sastanka njegove saradnice sa Susie Wiles boravio u Moskvi, gdje se sastao s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.
„Osam dana nakon što je Dodikova suradnica bila u zapadnom dijelu Bijeloj kuće, bosansko-srpski separatista, piše New York Times, Milorad Dodik je sjedio s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom u Moskvi“, kazao je Puljić.
Govoreći o reakcijama američkih institucija, naveo je da je Todd Blanche iz Ministarstva pravde poručio kako se neće baviti ovim slučajem, dok je demokratski kongresmen Robert Garcia potvrdio da se Odbor za nadzor već bavi tim pitanjima.
Puljić je spomenuo i aktivnosti Željke Cvijanović u New Yorku, gdje je najavljeno njeno učešće na međunarodnoj konferenciji, kao i mogućnost da Milorad Dodik uskoro posjeti Washington.
Alexander Alden i promjena američkog odnosa prema BiH
Jedno od najznačajnijih pitanja o kojima je Puljić govorio odnosi se na pisanje američkog portala Semafor o ulozi Alexandera Aldena, savjetnika američkog državnog sekretara Marca Rubija, u promjeni politike Washingtona prema Bosni i Hercegovini.
Alden je predložen za novog američkog ambasadora u Azerbejdžanu, a Puljić je, pozivajući se na američke medijske izvještaje, istakao njegovu navodnu ulogu u približavanju Trumpove administracije Miloradu Dodiku.
„Američki mediji su ga opisali kao proruskog čovjeka koji je vjerojatno imao ključnu ulogu u nametanju Milorada Dodika kao političkog partnera“, naveo je Puljić.
Govoreći o njegovom porijeklu, Puljić je naveo da je Alden rođen u Cazinu pod imenom Alden Mulabdić, da je djetinjstvo i mladost proveo u Italiji, a potom studirao u američkoj saveznoj državi Illinois. Kasnije je izgradio karijeru u američkom State Departmentu.
Pozivajući se na Semafor, Puljić je dodao da se Alden aktivno uključivao u aktivnosti usmjerene na zaštitu Milorada Dodika.
Posebno osjetljiv dio objavljenih informacija odnosi se na navodne instrukcije američkog State Departmenta ambasadi SAD-a u Sarajevu, koje se tiču javnog imenovanja zločina počinjenih u Srebrenici 1995. godine.
„Ono što je, prema meni, opet najznačajniji dio pisanja Semafora jeste tvrdnja da je State Department nedavno poručio američkom veleposlanstvu u Bosni i Hercegovini da ne smije govoriti o masakru Bošnjaka u Srebrenici 1995. kao genocidu“, istakao je Puljić.
Prema navodima koje je prenio, izuzetak od takvih instrukcija odnosio bi se na situacije u kojima se izričito spominje Memorijalni centar Srebrenica.
Puljić je istovremeno podsjetio da je zamjenik pomoćnika američkog državnog sekretara Dan Lawton, tokom svjedočenja pred Predstavničkim domom 15. septembra, događaje u Srebrenici jasno označio kao genocid.
Aldenova nominacija pod dodatnim znakom pitanja
Na kraju razgovora Puljić se osvrnuo i na odgađanje Aldenovog svjedočenja pred Senatskim odborom za vanjske poslove, u okviru procedure potvrđivanja njegove nominacije za ambasadora u Azerbejdžanu.
Prema informacijama koje je objavio Semafor, postoji mogućnost da dio senatora neće podržati njegovu nominaciju zbog zabrinutosti u vezi s utjecajem Republike Srpske na administraciju Donalda Trumpa.
Time se otvara dodatno pitanje koliko su lobističke aktivnosti vlasti Republike Srpske uspjele utjecati na američku politiku prema Bosni i Hercegovini i kakve bi posljedice takvi odnosi mogli imati u narednom periodu.
Puljić je razgovor zaključio ocjenom da se politička situacija u Washingtonu sve više komplikuje, a da bi nova otkrića i najavljene istrage mogle donijeti dodatne političke potrese.
„Nama ostaje da vidimo što će se dalje događati, ali stvari se tako zapetljavaju i postaju zaista vrlo zanimljive“, zaključio je Puljić.