data-nosnippet>
Predsjedavajući Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Kemal Ademović zakazao je za 20. april sjednicu s izuzetno obimnim dnevnim redom, kao odgovor na zahtjev drugih članova rukovodstva ovog doma da se istog dana održi sjednica Kolegija o njegovom funkcionisanju.
Ovakav potez dolazi nakon višemjesečne blokade rada Doma naroda, koju su uglavnom provodili delegati iz Savez nezavisnih socijaldemokrata i Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine.
Odgovor na zahtjev Čovića i Špirića
Ademovićevo zakazivanje sjednice tumači se kao direktan odgovor na inicijativu Dragan Čović i Nikola Špirić, koji su tražili održavanje sjednice Kolegija sa samo jednom tačkom dnevnog reda – osiguranje neometanog rada i funkcionisanja Doma naroda.
Ovaj zahtjev izazvao je brojne reakcije, s obzirom na to da dolazi od političkih aktera čije su stranke prethodno učestvovale u blokadama rada Parlamentarne skupštine BiH, najčešće rušenjem kvoruma.
Fokus i na „evropskim zakonima“
Prošle sedmice Dragan Čović sastao se s visokim predstavnikom u BiH Christian Schmidt, a jedna od ključnih tema bila je deblokada rada Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine i napredak na evropskom putu.
U tom kontekstu posebno je naglašena potreba usvajanja takozvanih „evropskih zakona“, među kojima su Zakon o VSTV-u i izmjene Zakona o Sudu BiH.
Obiman dnevni red
Sjednica zakazana za 20. april ima čak 54 tačke dnevnog reda, uključujući više od 140 različitih izvještaja i 17 prijedloga zakona, koji su u različitim fazama parlamentarne procedure.
Na početku sjednice moguće je predlagati i dodatne tačke dnevnog reda, što ostavlja prostor za nova politička neslaganja.
Prema nezvaničnim informacijama, Ademović se o zakazivanju ove sjednice nije prethodno konsultovao s druga dva člana Kolegija.
Neizvjestan ishod
Iako u trenutnom dnevnom redu nema pitanja oko kojih su se delegati ranije najviše sporili, takve teme se često pojavljuju na samom početku sjednica.
Zbog toga ostaje neizvjesno hoće li ova sjednica donijeti preokret ili će se nastaviti dosadašnja praksa blokada.
S druge strane, pritisak međunarodne zajednice da Dom naroda profunkcioniše sve je izraženiji, što bi moglo uticati na ponašanje delegata u narednom periodu.