data-nosnippet>
Gubitak nešto više od 100 miliona eura iz Plana rasta EU za BiH je, ako je suditi prema pismu komesarke za proširenje, Marte Kos, tek početak značajne promjene kursa Brisela prema neodgovornim vlastima u našoj zemlji.
Plan rasta je usvojen još u novembru 2023., a BiH je trebala dobiti milijardu eura kroz ovaj program.
Ipak, vlasti naše zemlje već godinu i pol ne mogu ispuniti osnovni uslov za dobijanje ovog novca, a to je usvajanje i slanje Reformske agende u Brisel.
Vijeće ministara Bosne i Hercegovine je nekoliko puta pokušalo usvojiti ovaj dokument, ali su opstrukcije SNSD-a, stranke čiji kadrovi su odbili prihvatiti sve mjere koje su u BiH stigle iz Brisela, na kraju dovele do prvog “penala” iz EU – gubitka 108 miliona eura.
Ova kazna iz Evropske unije je značajna promjena dosadašnje politike prema BiH, koja se sastojala od velikog broja rokova čije probijanje bi dovodilo samo do “oštrih poruka”, bilo iz Delegacije EU u BiH, ili direktno iz Brisela.
Naravno, vlasti u našoj zemlji su prepoznali da svoj neodgovoran rad nema značajne posljedice i da će uvijek biti neki novi rok.
Upravo zbog ove činjenice je promjena politike EU, iako sa zakašnjenjem, potencijalna prekretnica u ponašanju državnih vlasti.
Ako ne dođe do promjene među bh. vlastima, EU će nastaviti s ovom politikom, što je sugerisala Kos u svom pismu gdje je obavijestila Vijeće ministara o gubitku 108 miliona eura iz Plana rasta.
Kos je navela da ako Reformska agenda ne bude usvojena u potpunosti i poslana u Brisel do 30. septembra, EU će od naše zemlje oduzeti dodatnih 10 posto sredstava iz Plana rasta.
Da stvar bude gora po našu zemlju, ovo je vjerovatno “posljednji voz” za značajna ulaganja iz EU za našu zemlju, kao i za širi region Zapadnog Balkana.
U novom EU budžetu, kojeg je predstavila Evropska komisija ove sedmice, sredstva koja su do sada išla ka Zapadnom Balkanu vjerovatno će ići ka istoku Evrope, odnosno za Moldaviju i Ukrajinu.
Ove zemlje su, zbog blizine Rusije, puno veći interes za Brisel, te samim tim se očekuje da će značajna sredstva ići u ove zemlje, primarno u borbu protiv ruskog utjecaja.
Iako vrijedi istaći da je ovo tek nacrt budžeta i da će vjerovatno biti promjena, teško je očekivati da Zapadni Balkan, a posebno BiH, dobije bolju priliku od trenutne.
Ovu priliku su druge zemlje Zapadnog Balkana već iskoristile, jer su svoje Reformske agende već poslali na vrijeme i već počeli dobijati novac. Neke od njih, poput Albanije i Crne Gore, bi do novog budžeta EU mogle čak i postati članice EU.
S druge strane, BiH bi mogla izgubiti i posljednju priliku da dobije značajna sredstva iz EU, koja će se teško, pa skoro i nemoguće, nadomjestiti od drugih izvora. Jedini krivac su vlasti u BiH, a posebno je to tačno ako i ova rigoroznija politika iz EU dobije isti odgovor iz Sarajeva.