data-nosnippet>
Bosna i Hercegovina ostat će bez oko 208 miliona maraka iz Plana rasta Evropske unije zbog, kako tvrdi savjetnik člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine i ekspert za evropske integracije Slaven Kovačević, nefunkcionalnog i neustavnog pristupa koji je izabrala aktuelna vlast u kreiranju Reformske agende.
U objavi na društvenim mrežama, on pojašnjava da su sredstva iz Plana rasta EU – ukupno 6 milijardi eura za zemlje Zapadnog Balkana (od čega su dvije milijarde nepovratne, a četiri kreditne) – uslovljena dostavljanjem konkretne Reformske agende usklađene sa evropskim standardima. Bosna i Hercegovina to nije učinila, a razlog za to, tvrdi on, leži u “oportunističkim kompromisima” domaćih vlasti.
Neustavni modeli i “koordinacije”
Umjesto da posao obavi državni nivo vlasti – konkretno Vijeće ministara Bosne i Hercegovine – vlasti su, po Kovačeviću, formirale paralelne i pravno upitne strukture poput Mehanizma koordinacije i Radne grupe za reformsku agendu. Evropska komisija je još 2019. ocijenila Mehanizam koordinacije kao neefikasan, a Evropski parlament ga je u najnovijem izvještaju okarakterisao kao ozbiljan problem.
„Evropska unija traži jednu adresu za pregovore – državu Bosnu i Hercegovinu i njeno Vijeće ministara. Ne traži 14 ili 15 adresa“, ističe Slaven Kovačević.
U širem kontekstu, Kovačević podsjeća i na debatu o “Otvorenom Balkanu”, za koji je tvrdio da nudi „nula eura i podčinjavanje ekonomskim sistemima susjednih zemalja“, nasuprot Zajedničkom regionalnom tržištu (CRM), koje je EU razvila u okviru Plana rasta i za koje je predviđeno 30 milijardi eura.
Briselski sporazum zaboravljen?
Kao ključni trenutak Kovačević navodi jun 2022., kada je Bosna i Hercegovina u Briselu preuzela obaveze iz takozvanog “Briselskog sporazuma”, što je otvorilo vrata za dobijanje kandidatskog statusa i uslovnog početka pregovora s EU. Podsjeća da su tada sve političke stranke iz Bosne i Hercegovine dale saglasnost na 8 zadataka iz 14 prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije. Međutim, nedostatak političke volje i institucionalnog kapaciteta doveo je do toga da se ključni reformski dokumenti ne dostave u roku.
Za gubitak sredstava, prema Kovačeviću, odgovorni su svi politički akteri koji su učestvovali u formiranju neustavnih tijela i koji su dopustili da se ovlasti države prenesu na entitete i niže nivoe vlasti.
„Nisu europske integracije baš za svakoga“, zaključuje Kovačević, upozorivši da iluzije o popustljivosti EU prema BiH mogu državu skupo koštati – kako finansijski, tako i u pogledu evropske budućnosti.