Vinko Puljić, vrhbosanski nadbiskup u miru, gostovao je u emisiji “Centralni dnevnik” na FACE televizija.
Tokom gostovanja govorio je o učešću na zagrebačkoj konferenciji o preustroju Bosne i Hercegovine, pitanju trećeg entiteta i legitimnosti kandidata za državni vrh. Osvrnuo se i na demografski pad broja Hrvata i katolika u zemlji.
Penzionisani nadbiskup pojasnio je okolnosti odlaska na skup u Zagrebu na kojem su organizatori prikazali kartu trećeg entiteta. Istakao je da nije bio unaprijed upoznat sa sadržajem konferencije.
Vinko Puljić rekao je:
“Vice Batarelo bio je kod mene, razgovarali smo. Došli su, ja sam rekao da idem, ne pitajući o čemu će biti riječ. Kad sam vidio o čemu se radi, govorio sam ono što mislim. Međutim, često ljudi ne gledaju šta sam rekao, nego kontekst koji se dogodio.”
Protiv teritorijalnih podjela
Kardinal je podsjetio na svoje dugogodišnje stavove protiv teritorijalnih podjela unutar države, navodeći da takvi modeli potvrđuju ratne progone stanovništva.
Vinko Puljić izjavio je:
“Od samog početka bio sam protiv entiteta jer time se legalizira etničko čišćenje. Po moralnom zakonu ja to ne mogu odobriti.”
Prijedlog regionalne podjele države
Govoreći o ustavnim rješenjima i izboru delegata u institucije Bosne i Hercegovine, Puljić je rekao da je potrebno pronaći model koji će osigurati ravnopravnost konstitutivnih naroda i zaustaviti odlazak Hrvata iz zemlje.
“Sad kada vidim da nema pravednog rješenja, moramo naći način da Hrvati ne odlaze, da ostanu i da budemo jednakopravni građani i narod u Bosni i Hercegovini. Ako nema rješenja – a dugo se traži model da Hrvati sami biraju svog predstavnika i to se ignorira – jasno je da će to izazvati reakciju. Ako Hrvati biraju svog predstavnika, ne dolazi do pitanja trećeg entiteta”, rekao je Puljić.
Komentarišući teritorijalne prijedloge koji su se pojavili u javnosti, naveo je da takve ideje otvaraju ozbiljna politička pitanja.
“Ta karta podrazumijeva da bi Hrvati upravljali značajnim dijelovima Federacije – Mostarom, Hercegovinom i dijelovima Srednje Bosne. Je li realno očekivati da neko na to mirno pristane? Međutim, do tih rasprava vjerovatno ne bi ni došlo da nije ovakvog načina izbora za Predsjedništvo”, rekao je.
Puljić je podsjetio da je Biskupska konferencija Bosne i Hercegovine ranije predlagala model decentralizacije kroz četiri regije sa centrima u Banjoj Luci, Tuzli, Sarajevu i Mostaru, uz ograničenje nacionalne dominacije.
“Niko nas nije podržao. To je bio regionalni pristup koji bi onemogućio preglasavanje”, kazao je.
Legitimnost kandidata i odlazak stanovništva
Analizirajući moguće kandidate političkih stranaka za predstojeće izbore, Puljić je pravio razliku između kandidata koje predlažu hrvatske stranke i drugih političkih opcija.
“Ko je predstavio Kovačevića? Željko Komšić. Po čemu je on pokazao da će se zauzeti za Hrvate? Ni po čemu. On će sutra opet promijeniti košulju kad zatreba. Između Filipović i Lučića – to je legitimno. To su kandidati koje su predložile hrvatske stranke”, rekao je Puljić.
Govoreći o demografskim promjenama, upozorio je na drastičan pad broja katolika i Hrvata u pojedinim dijelovima zemlje.
“Banjalučka biskupija danas teško da ima 40.000 vjernika, uglavnom starijih osoba. Vrhbosanska nadbiskupija pala je sa 520.000 na oko 120.000”, naveo je Puljić.
Prema njegovim riječima, političke tenzije i stalne nesuglasice među političkim akterima dodatno podstiču odlazak stanovništva.
“Ljudi ne odlaze samo iz ekonomskih razloga. Dosadila su im stalna prepucavanja i osjećaj nesigurnosti. Koliko god govorim o ostanku, teško je promijeniti atmosferu koja se godinama stvara”, zaključio je Vinko Puljić.