data-nosnippet>
Zastupnica u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine Jasmina Biščević-Tokić (SDA) reagovala je na odluku Vlade FBiH da na Londonskoj berzi emituje obveznice u iznosu od 350 miliona eura.
“Na početku objave navodi da je “upozoravala na Zakon o dugu”, kojeg je uputila Vlada FBiH a usvojila oba doma Parlamenta FBiH, a posebno na činjenicu da je izbačen član koji je propisivao obaveznu saglasnost Parlamenta FBiH prilikom vanjskog zaduživanja.
“Vrlo brzo nakon toga, Vlada FBiH se zadužila na Londonskoj berzi za čak 350 miliona eura. Nikšić se pritom hvali kako je kamata od 5,5% ‘povoljna’. Međutim, svako ko je imalo finansijski pismen zna da to nije ni blizu povoljne kamatne stope. Dovoljno je uporediti s ponudom Union Banke d.d. Sarajevo, koja kao jedina komercijalna banka u većinskom državnom vlasništvu u BiH trenutno daje hipotekarne kredite sa kamatom od svega 4,49%. Ako je već zaboravio na Union Banku, mogao je barem pogledati njihovu kamatnu stopu prije nego što je Federaciju zadužio pod znatno lošijim uslovima”, poručila je.
Dalje je problematizirala činjenicu da je dospijeće duga 2030. godina.
“A ako je tih 5,5% toliko ‘povoljno’, zašto je rok dospijeća postavljen tek za 2030. godinu? Zašto nije stavio da otplata počne već naredne godine pa da sam plati tu ‘povoljnu kamatu’? Da se radi o njegovoj firmi, bi li ikada pristao da uzme kredit s ovakvom kamatom?”, dodala je zastupnica SDA.
Uporedila je aktuelnu vladu, koiju predvodi Nermin Nikšić, s prijašnjim vlastima na čelu s bivšim premijerom FBiH Fadilom Novalićem.
“Istovremeno, dok poskupljuje električnu energiju i optužuje građane da ‘previše troše struju’, zaboravlja da smo u vrijeme Fadila Novalića struju izvozili, a ne uvozili, te da tada nije poskupjela ni za građane ni za privredu. U Novalićevo vrijeme Federacija se nije zaduživala po uzoru na Rs, niti joj je bio potreban MMF, a kamoli Londonska berza”, stoji u saopštenju.
Navodi da je i “očigledno da je ovoj vlasti jedino važno da sada potroši novac.”
“Ko će i kako vraćati dugove, to neka rješava neko drugi. Pitanje je samo hoće li se ti dugovi uopće moći vratiti i šta će se sve još morati dati zauzvrat. Hoće li, primjerice, firme poput Pretisa moći opstati i oporaviti se? Hoće li tužilaštva nastaviti preispitivati imenovanja vršilaca dužnosti direktora koje je Nikšićeva vlada postavila, zbog čega sada pojedine uprave ubrzano žele mijenjati statute?”, pita se Biščević-Tokić.
Na kraju kaže da “tamo gdje Trojka dođe, ‘trava više ne raste.'”
“Najbolji primjer za to je Kanton Sarajevo, gdje, uprkos silnim zaduživanjima, ne mogu zaposlenima ni regres isplatiti. Tako Trojka sprovodi svoj slogan ‘Iz temelja’, očigledno misleći da se poslije njih zaista mora krenuti od dna. I tu su, nažalost, potpuno u pravu: poslije njih ćemo ponovo morati počinjati od nule, kao poslije rata”, saopštila je Jasmina Biščević-Tokić.