data-nosnippet>
Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini, Christian Schmidt, donio je Odluku o izmjenama i dopunama Zakona o finansiranju institucija Bosne i Hercegovine. Odluka stupa na snagu odmah i istovremeno se objavljuje u “Službenom glasniku Bosne i Hercegovine”.
Prema Odluci, nakon izvršenja instrukcija iz stava 7, više neće postojati razlozi za uskraćivanje isplate profita Centralne banke Bosne i Hercegovine. U skladu s tim, sredstva ostvarena iz profita biće raspodijeljena u skladu s važećim odredbama Zakona o Centralnoj banci BiH (“Službeni glasnik BiH”, br. 1/97, 29/02, 8/03, 13/03, 14/03, 9/05, 76/06 i 32/07).
Srž odluke: Finansiranje izbornih tehnologija
Prema suštini odluke, profit Centralne banke BiH, utvrđen od strane njenog Upravnog vijeća, biće raspodijeljen Centralnoj izbornoj komisiji Bosne i Hercegovine. Iznos koji se dodjeljuje određen je na osnovu Završnog izvještaja o sprovedenim pilot projektima uvođenja novih tehnologija u izborni proces, kao i Studije izvodljivosti za primjenu specifičnih izbornih tehnologija, koja je završena 28. februara 2025. godine.
Ova sredstva namijenjena su pokriću svih troškova nabavke i implementacije izbornih tehnologija koje će se koristiti na Općim izborima 2026. godine. Sredstva koja preostanu nakon raspodjele iz stava 3. ove Odluke biće usmjerena u budžet institucija Bosne i Hercegovine i za servisiranje međunarodnih obaveza BiH za 2025. godinu – u korist državnih institucija.
Dodatno, jasno se propisuje da, nakon što Centralna izborna komisija podnese konkretan budžetski zahtjev, ministar finansija i trezora BiH mora bez odlaganja osigurati sredstva na odgovarajućim računima. Ovo važi bez obzira na status usvajanja državnog budžeta za 2025. godinu. Ukoliko ministar ne postupi u roku od sedam dana od prijema zahtjeva, raspodjelu će obavezno izvršiti zamjenik ministra.
Ukupan iznos određen ovom Odlukom biće uvršten u nacrt i konačnu verziju budžeta institucija BiH i međunarodnih obaveza za 2025. godinu.
Političke reakcije: Udruženi otpor izbornim reformama
Danas donesene odluke visokog predstavnika dolaze u kontekstu stalnog političkog otpora izbornim reformama. Podsjetimo, predsjednik RS-a i lider SNSD-a Milorad Dodik ranije je najavio eskalaciju političke krize ukoliko Schmidt ponovo nametne zakonske izmjene.
Dodik se, zajedno s predsjednikom HDZ-a BiH Draganom Čovićem, godinama protivio izmjenama Izbornog zakona koje bi unaprijedile integritet izbornog procesa. Iako su njihovi motivi različiti, cilj je bio isti – zaustaviti svaku reformu koja bi povećala transparentnost izbora.
Dok HDZ BiH insistira na “svojim” izmjenama koje bi dodatno institucionalizirale etničke podjele, obje stranke dosljedno su djelovale kao ključni kočničari uvođ