Predsjednik HDZ-a BiH i Hrvatskog narodnog sabora Dragan Čović gostovao je u Dnevniku D Federalne televizije, gdje je govorio o budžetu Vijeća ministara BiH, novom graničnom prelazu Gradiška, odlasku visokog predstavnika Christiana Schmidta, pitanju državne imovine, odnosima sa SNSD-om, Južnoj plinskoj interkonekciji te izmjenama izbornog zakonodavstva.
Čović je ocijenio da je ova godina izuzetno izazovna za Bosnu i Hercegovinu.
„Godina je vrlo izazovna i krajnje kompleksna zbog naše neorganiziranosti i nefunkcionalnosti. Rekao bih da smo dobro prošli, s obzirom na to da su iskušenja izvana zaista ozbiljna“, kazao je Čović.
Kao jedan od rijetkih konkretnih institucionalnih pomaka izdvojio je usvajanje budžeta na nivou Vijeća ministara BiH.
„Pohvala Vijeću ministara i predsjedavajućoj koja ulaže ogroman napor. Sada budžet ide u proceduru formalnog usvajanja u Predsjedništvu, a potom i u oba doma Parlamentarne skupštine. Nastojat ćemo da sve završimo što je moguće brže“, rekao je.
Na pitanje da li očekuje eventualne blokade, odgovorio je kako vjeruje da za to nema razloga, s obzirom na to da su pripreme već obavljene i da postoji saglasnost unutar Vijeća ministara.
Granični prelaz Gradiška
Govoreći o pitanju otvaranja novog graničnog prelaza Gradiška, koje je posljednjih dana izazvalo brojne političke reakcije, Čović smatra da se radi o temi koja je nepotrebno politizirana.
„To je projekat koji se realizuje zajedno sa međunarodnim partnerima. Nedopustivo je da, nakon što se uloži veliki novac i ogroman trud, neko kaže da projekat ne može biti pušten u funkciju i povezuje ga s drugim političkim pitanjima. Kako objasniti predstavnicima Vlade Republike Hrvatske, koja je uložila oko 60 miliona eura u taj prelaz, da zbog naših nadmudrivanja nismo u stanju da ga otvorimo?“, rekao je Čović.
Raspodjela prihoda od PDV-a
Komentarišući pitanje raspodjele prihoda od PDV-a između Federacije BiH i Republike Srpske, Čović je poručio kako je neophodno postići dogovor.
„Ta raspodjela bi koristila svima. Nažalost, godinama se ne možemo dogovoriti. Nerazumno je uzimati kredite i imati probleme sa finansijskim aranžmanima, dok istovremeno postoji novac koji stoji neraspoređen. Inzistirat ću da se to pitanje riješi“, naveo je.
Odlazak Schmidta i budućnost OHR-a
Govoreći o najavljenom odlasku visokog predstavnika Christiana Schmidta, Čović je rekao da ga je ta odluka iznenadila.
„Bio sam uvjeren kada je gospodin Schmidt došao u BiH da će njegov mandat trajati kratko. Međutim, danas je drugi najdugovječniji visoki predstavnik poslije Valentina Inzka. Razgovarao sam s njim prije petnaestak dana i tada uopće nije nagovještavao odlazak“, rekao je.
Dodao je da je očekivao da bi eventualni odlazak mogao uslijediti pred izbore, ali da ga je sama ostavka ipak iznenadila.
Kada je riječ o budućnosti OHR-a, Čović smatra da bi trebalo doći do transformacije te institucije.
„Naš prijedlog je da se OHR transformira. Volio bih da novi visoki predstavnik bude čak izmješten u Brisel, jer ako naš put ide prema Evropskoj uniji, zašto to ne uraditi? Trebao bi imati ograničene ovlasti i djelovati kao zaštitni mehanizam za Dejtonsku Bosnu i Hercegovinu. Sve ostalo moramo biti sposobni sami rješavati“, kazao je.
O pitanju državne imovine i odlukama visokog predstavnika koje su, prema njegovim riječima, zaustavile određene infrastrukturne projekte, Čović je naveo primjer autoceste kod Mostara.
„Jedan od primjera je autocesta pored Mostara. Dok se ne riješi pitanje stotinjak kvadratnih metara vojne imovine koja je proglašena neperspektivnom, ne možemo graditi niti potpisati ugovor“, rekao je.
Na pitanje kakav je odgovor dobio od Schmidta, kazao je:
„Rekao je da će razmisliti i da to nije njegov posao, s čime se slažem. Od početka sam govorio da nisam za to da visoki predstavnik donosi takve odluke.“
Čović je odbacio tvrdnje da je pitanje državne imovine jedini razlog Schmidtovog odlaska, ali nije isključio mogućnost da je to jedan od faktora.
Govoreći o mogućnosti da Schmidt prije odlaska nametne odluku o državnoj imovini, rekao je da to ne očekuje.
„Ne vjerujem da će donositi nove odluke koje bi mogle izazvati dodatne posljedice. Pitanja poput državne imovine moramo rješavati sami“, poručio je.
BiH između EU i SAD-a
Komentarišući odnos Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država prema Bosni i Hercegovini, Čović je rekao da smatra kako Evropa postepeno gubi dio ranijeg uticaja.
„Čini mi se da Evropa danas gubi nekadašnji status, što nije dobro. Politika koju zastupam ne može zamisliti budućnost Bosne i Hercegovine izvan euroatlantskih integracija“, istakao je.
Dodao je da bez podrške SAD-a mnogi problemi u BiH danas ne bi mogli biti riješeni.
„Siguran sam da bez snage američke administracije veliki broj problema u Bosni i Hercegovini ne bi mogao biti riješen“, rekao je.
Na pitanje šta ukoliko dođe do razilaženja politika EU i SAD-a prema BiH, odgovorio je:
„Ako smo odgovorni i ako volimo ovu zemlju, onda ćemo tražiti rješenja i tu situaciju pretvoriti u priliku da sami rješavamo pitanja, što i jeste naš zadatak.“
Južna plinska interkonekcija
Govoreći o projektu Južne plinske interkonekcije, Čović je rekao da je strani investitor uključen jer domaće vlasti nisu uspjele postići dogovor.
„Nismo znali završiti svoj posao. Nudili smo više modela — novu kompaniju u Mostaru, zajedničku firmu BH Gasa, Plinacra i Elektroprivrede Mostar — ali ništa nije prošlo. Onda se pojavio američki partner koji je rekao da želi voditi projekat i ja sam to svjesno podržao“, rekao je.
Nije se složio s tvrdnjama da projekat predstavlja rizik za BiH.
„Svaki partner koji dolazi iz tog prostora imat će našu podršku. Kakav rizik preuzima BiH ako neko uloži milijardu i po dolara? Ako ništa ne uradi, jednostavno odlazi“, kazao je.
Na pitanje o mogućem scenariju sličnom slučaju Viaduct, odgovorio je da svaki projekat može propasti ukoliko nema političke podrške u zemlji.
„Svaki projekat može tako završiti ako ga budemo blokirali“, rekao je.
Govoreći o kontroli nad projektom, Čović tvrdi da ključne odluke ostaju u rukama domaćih institucija.
„Mislim da Bosna i Hercegovina upravlja svime. Sve je i dalje u našim rukama“, dodao je.
Odnosi sa SNSD-om
Čović je odbacio optužbe da HDZ BiH zajedno sa SNSD-om blokira institucije i evropski put Bosne i Hercegovine.
„Mi sarađujemo sa SNSD-om više od 20 godina. Partnerstvo se zasniva na povjerenju i dogovoru. Razlike između nas postoje i velike su. Mi želimo euroatlantske integracije, dok SNSD drugačije gleda na NATO put“, rekao je.
Dodao je kako intenzivnu saradnju ima i sa strankama iz Federacije BiH.
„Gospodin Nikšić i ja se sastanemo tridesetak puta godišnje, dok se s Dodikom možda sretnem tri puta“, naveo je.
Na tvrdnje o blokadama institucija odgovorio je:
„To apsolutno nije tačno. Kada ne znate kako upravljati državom, onda okrivite nekog drugog. Postoje ustavni mehanizmi zaštite i vlast se mora graditi kroz dogovor svih partnera“, rekao je.
Izborno zakonodavstvo
Govoreći o izmjenama izbornog zakonodavstva i izboru hrvatskog člana Predsjedništva BiH, Čović je ponovio da HDZ BiH insistira na legitimnom predstavljanju.
„Šesnaest godina Hrvatima se biraju predstavnici u Predsjedništvu i domovima naroda. Kada pokušamo pronaći rješenje, ponovo nailazimo na blokade. Bosna i Hercegovina ne može biti klasična građanska država“, rekao je.
Na pitanje o trećem entitetu kazao je:
„To je političko pitanje koje postoji već decenijama, ali se njime mnogi igraju. Nijedan mirovni plan iz devedesetih nije zanemario tri konstitutivna naroda. Danas imamo situaciju da se Hrvatima bira član Predsjedništva. Ako neko misli da je to dobro rješenje, neka nastavi tim putem“, rekao je Čović.
Na kraju je poručio da HDZ BiH želi funkcionalnu i evropsku Bosnu i Hercegovinu.
„Uvjeren sam da će HDZ voditi odgovornu politiku prema svom narodu i prema Bosni i Hercegovini. Želimo funkcionalnu, efikasnu i evropsku državu u kojoj će mladi ljudi ostajati“, zaključio je Čović.